Ostaju li pri stavu da bi dosljedno sprovođenje odluke Ustavnog suda Crne Gore kojom je van pravne snage stavljeno preko 140 planskih dokumenata dovelo do situacije u kojoj nije moguće ništa graditi, izdavati urbanističko-tehničke uslove i građevinske dozvole na 70 odsto teritorije Glavnog grada iz Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora, na čijem je čelu Oliver Marković, juče su na to pitanje samo kratko saopštili da je „odluka Ustavnog suda obavezujuća”.
-Po stupanju odluke na snagu, Glavni grad će preduzeti sve neophodne mjere kako bi se obezbijedili preduslovi za kontinuirano obavljanje svih neophodnih funkcija koje proizilaze iz planske dokumentacije – navedeno je iz sekretarijata.
Izostao je precizniji odgovor kakve će ta odluka imati posledice po razvoj grada, te kako će prevazići novonastalu situaciju.
Nije se oglasio ni gradonačelnik Slavoljub Stijepović koji se iznova našao u problemu zbog odluka bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Osporena Odluka o donošenju planske dokumentacije na području Glavnog grada donijeta je 2014. godine, a Ustavni sud Crne Gore, na inicijativu Ministarstva održivog razvoja i turizma, ukinuo je jednu njenu odredbu čime je van pravne snage stavljeno preko 140 planskih dokumenata
Na potezu je i Vlada, odnosno Ministarstvo održvog razvoja i turizma koje je iniciralo pred Ustavnim sudom osporavanje planova. Na čelu ovog resora je Pavle Radulović, a oni su saopštili da će odgovore poslati danas.
Pod znakom pitanja je gradnja postrojenja za prečišćavanje optadnih voda, jugozapadna obilaznica, objekti za proizvodnju elekrične energije i tople vode iz bio gasa, izgradnja šest javnih garaža, izgradnja pijaca u opštinama u sastavu Glavnog grada Golubovci i Tuzi, izgradnja i rekonstrukcija postojećih saobraćajnica, izgradnja novih, izgradnja objekata školstva i zdravstva, proširenje groblja, zatim proširenje kapaciteta Kliničkog centra i drugih objekata čija procijenjena vrijednost iznosi preko 100 miliona eura, podaci su Sekretarijata predočeni u izjašnjenju datom Ustavnom sudu tokom ocjene zakonitosti Odluke o donošenju planske dokumentacije na području Glavnog grada.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je dugo vremena upozoravala da je postupak donošenja planske dokumentacije u Glavnom gradu opterećeno izrazitim nedostatkom transparentnosti i veoma čestim kršenjem zakona i propisa pa ne iznenađuje činjenica da je po ocjeni Ustavnog suda prekršena procedura donošenja planske dokumentacije koja je verifikovana u lokalnom parlamentu, ocijenio je Dejan Milovac, direktor istraživačkog centra MANS-a. Milovac ukazuje da je gradski parlament godinama unazad služio samo kao glasačka mašinerija za izglasavanje detaljnih urbanističkih planova.
Dejan Milovac ukazuje da se ni Ministarstvo održivog razvoja i turizma nije u dovoljnoj mjeri bavilo onim što Glavni grad radi po pitanju prostornog planiranja.
-Istovjetna je situacija i sa nadležnom urbanističkom inspekcijom. Nema sumnje da će suspezija ovolikog broja planova donijeti probleme, a odgovornost treba potražiti na obje ove adrese. Nažalost, konačnu cijenu će platiti građani iz čijeg džepa će se finansirati izrada novih planova - naveo je Milovac.
Da će zbog suspenzije velikog broja planova u Podgorici vladati urbanistički haos smatra Predrag Miško Dmitrović, arhitekta. On objašnjava da se grad gradi na osnovu Prostorno urbanistčkog plana, kao plana najvišeg reda.
-Na osnovu generalnog plana uprava Glavnog grada treba da gleda šta je prioritet sledećih 10 do 15 godina. Generalni plan se ne radi na dvije, tri, četiri godine nego vizionarski na pet, pa deset i 15 godina. U tom planu se definišu svi kapitalni sadržaji kao što su putevi, kolektori, sportske i školske zone. Taj plan predstavlja osnovu za kasnije izradu detaljnih planova, odnosno izradu urbanističko-tehničkih uslova. Ključni problem ovdje je taj što da bi se donijela odluka o izradi DUP-a određuju se zone koje su od interesa za opštine za taj plan. Da bi se donijela odluka o izradi plana Glavni grad mora da obezbijedi sredstva a ona se odnose na eksproprijaciju. Ne može da se donese plan a da se ne riješi taj problem. Glavni grad mora da obezbijedi sredstva za izradu kompletne infrastrukture - naveo je Dmitrović.
Dmitrović ukazuje da Glavni grad DUP-ovima mijenja namjenu prostora za nešto što je PUP-om predviđeno.
-Kod Gradskog stadiona je rekreativna zona a oni su tu napravili deset stambenih zgrada. To je naopako. Ovo će sada biti kolaps jer ako ova odluka Ustavnog suda ostane na snazi, to onda znači da je svih 140 DUP-ova su nezakoniti. Sada treba praviti bajpase, vjerovatno tamo gdje su kapitalni promašaji treba praviti rezove, a ovo ostalo treba praviti bajpase i rješavati. Kada je napravljen PUP Glavni grad je trebalo da napravi strategiju šta će da gradi, a ne da ima 140 planova jer to ni zemlje sa najvećim standardom ne bi mogli da izdrži -naveo je Dmitrović.
Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke koja je donijeta krajem januara 2014. godine, iste godine podnijelo je Ministarstvo odživog razvoja i turizma na čijem je čelu tada bio Branimir Gvozdenović. U inicijativi su tada naznačili da je odredba kojom je produžen rok važenja 142 planska dokumenta u suprotnosti sa načelom legaliteta i da ne postoji zakonski osnov za njeno donošenje. Ministarstvo je tada ukazalo da je Skupština Glavnog grada prilikom donošenja osporene odluke prekoračila ovlašćenja, objašnjavajući da je postupak izrade i donošenja planskog dokumenta u cjelini uređen Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata te ne može biti predmet uređivanja osporene odluke.
N.S.
Ni sa PUP-om nijesu čista posla
Na krovni urbanistički dokument Prostorno urbanistički plan, koji je usvojen 2014. godine i predviđa kako će Podgorica da se razvija do 2025. godina Ministarstvo održivog razvoja i turizma nije podržalo. Prvo nijesu dali pozitvino mišljenje zbog čega je dokument bio vraćen Glavnom gradu na doradu, imali su ukupno 35 zamjerki, a onda je iz ovog resora stiglo uslovno pozitivno mišljelje. Ministarstvo je konstatovalo da jedan dio primjedbi na Nacrt PUP-a nije adekvatno tretiran, a da su neke značajne inicijalne dileme i bojazni dodatno produbljene.
Izjašnjenje Ministarstva saobraćaja je bilo negativno jer PUP sadrži takozvano varijantno rješenja za petlje autoputeva Strganica i Skomovac, što nije u skladu sa Prostornim planom Crne Gore do 2020. godine i detljanim Prostornim planom autoputa Bar-Boljare. To su državni planski dokumenti ranga zakona i moraju biti obavezujući.
PUP nije provjeren, a morao je, ni u parlamentima gradskih opština Tuzi i Golubovci.