U Pomorskom muzeju Crne Gore zadovoljni su rezultatima ostvarenim od početka ove godine budući da su, po riječima direktora Andra Radulovića, broj posjetilaca i prihodi uvećani za oko 10 odsto u odnosu na isti period lani.
– Na nivou godine kroz muzej prođe oko 20 hiljada turista. Ulaznica za muzej, koja je istovremeno i razglednica, košta 1,5 eura, a ukoliko se koristi audio gajd košta 4 eura. Ta cijena nije mijenjana već četiri godine i ne planiramo da je mijenjamo nakon planirane nabavke određene opreme, između ostalog i audio gajda. Naime, muzej posjeduje preko deset audio gajda (audio vodič) i prvi je muzej koji je svojim posjetiocima ponudio ovaj multimedijalni način prezentovanja svog fundusa. Zbog zastarjelosti planirana je kupovina novih, modernijih audio gajda – saopštio je za „Dan” Radulović, kojeg je za čelnika ove javne ustanove u aprilu ove godine imenovala Vlada.
Muzej je nezaobilazna adresa turista sa svih meridijana, a tokom sezone je otvoren od 8 do 21 sat. U prizemlju zgrade nalazi se odjeljenje za lica sa posebnim potrebama koja se ne mogu popeti na sprat. Za njih je instaliran video-bim na kome su prikazani eksponati koji se čuvaju u muzeju, a ukupno ih je preko 2500 (podijeljeni u pomorsko tehničku, istorijsko-umjetničku i etnografsku zbirku). Od prošlog mjeseca Muzej je bogatiji za monitor sa tač skrin tehnologijom koji se nalazi u holu, a na kojem posjetioci mogu pogledati fotografije Bokeljske mornarice, Kotora i Perasta koje se nalaze u našim postavkama. Projekat je realizovan sredstvima koje je obezbjedila Nacionalna turistička organizacija, sa 1.500 eura.
Radulović najavljuje da će u narednom periodu biti adaptiran dio muzeja u kome je obrađeno pomorsko školstvo, kao i dio u kome se nalazi moderno pomorstvo, odnosno dio gdje se nalaze makete brodova „Jugooceanije”. Od ove godine muzej je, sredstvima koje je obezbijedilo resorno ministarstvo, umrežen u „Kobis” – centralni sistem na nivou Crne Gore.
– U planu je nabavka modernog skenera i štampača koji će na svim predmetima štampati plastične naljepnice sa brojem, pa će u svakom trenutku korisnici iz Cetinja Podgorice, Berana i Bijelog Polja će moći da vide što se nalazi u Pomorskom muzeju i, ukoliko je to digitalizovano, moći će da pristupe istim podacima. Naš bibliotekar će ići u Cetinje na obuku za rad na tom sistemu. Nabavka će biti izvršena dijelom iz sopstvenih, a dijelom od sredstava Ministarstva kulture – kaže on.
U 2018. planirano je izvođenje građevinskih radova na zgradi muzeja, kao i nabavka opreme i muzejskih vitrina.
– Projekat se sastoji od tri djela, a za njegovu realizaciju potrebna su sredstva od 63 hiljade eura – precizira Radulović.
On kaže da prva faza podrazumijeva zamjenu dijela krovne konstrukcije i dotrajalih bakarnih oluka (dio krova vlaži i skuplja se voda), nakon čega će biti dobijen prostor koji će moći da se koristi kao depo ili u druge svrhe. Drugi dio projekta se odnosi na adaptaciju prostora u kome bi se smjestila konzervatorska radionica, a neophodna je nabavka savremene konzervatorske opreme. Radulović dodaje da je naredne godine planirana i nabavka i ugradnja novih metalnih ormara u depou biblioteke koja posjeduje preko 16 hiljada knjižnih jedinica. One se čuvaju u posebno izrađenim vitrinama, trenutno ugroženim crvotočinom. Budući da je planirana adaptacija prostora u kome bi se smjestila konzervatorska radionica neophodna je nabavka konzervatorskog stola, kao i druga konzervatorska oprema.
– Pomenuti projekti biće realizovani sredstvima dobijenim od ministarstva, sopstvenim i sredstvima dobijenim od strane donacija – kaže Radulović navodeći da muzej ima 15 zaposlenih.
B.M.
Prenamjena prostora
Radulović dodaje da treća faza na objektu Muzja, za koju je urađen konzervatorski i arhitektonski projekat, podrazumijeva renoviranje, prenamjenu i opremanje prostora u prizemlju palate za galerijsko izlaganje.
– Prostor koji se nalazi u prizemlju zgrade muzeja i koji se u proteklom periodu izdavao, biće pretvoren u modernu galeriju. Predviđeno je da se zidovi očiste od maltera, uradi nova led rasvjeta, klimatizacija, napravi pult za službenika i nabavi audio-vizuelna oprema da taj prostor može da se koristi i za radionice i okrugle stolove. Radovi takođe obuhvataju i rješavanje problema prodora vlage u nevedeni prostor i postavljanje odgovarajuće izolacije između galerije i bašte muzeja – pojašnjava Radulović.