Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine prošle sedmice objavio je nacrt DUP-a Titeks u kojem se da li namjerno ili slučajno potkrala greška u granicama planskom dokumenta. Nabrajajući granice zahvata plana kuda se on prostire, Sekretarijat je naznačio da sjeverna granica zahvata plana prati tok rijeke Morače na potezu od Krivog do Slovenskog mosta. Nejasno je odkuda Sekretarijatu da se most kod nikšićkih semafora, na trasi ulice Vojislavljevića i kružnog toka, zove Slovenski most kada u zvaničnim dokumentima ne postoji pisani trag da je on dobio to ime. Takođe, svi pamte odgovor gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića, kada je gostujući u jednoj emisiji, odgovarajući na pitanje gledalaca kada će se širi ovaj most, on odgovorio da ne zna o kojoj građevini je riječ.
Da Slovenski most nije zvaničan naziv građevine kod nikšićkih semafora saopštio je Cvetko Vukčević, član Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova.
–Slovenski most nije zvaničan naziv, to ime ne postoji u zvaničnim dokumentima. Vrlo je vjerovatno da su ga Slovenci radili i da ga zato zovu Slovenskki most. U pitanju je radni naziv, ne i zvanični. Ja sam razmišljao da taj most dobije ime Andrije Raičevića, crnogorskog brigadira. Međutim, smatram da bi isto ljepše bilo da Raičević dobije ulicu u Gornjoj Gorici, i to onu gdje je živio – saopštio je Vukčević.
Da li se most kod nikšićkih semafora zvanično zove Slovenski most, te ukoliko zove, kada je to ime dobio pitali smo i PG biro.
– U pitanju je termin koji nije u zvaničnoj upotrebi, a radi se o mostu na trasi ulice Vojisavljevića i kružnog toka na raskrsnici puteva za Cetinje i Nikšić – saopšteno je PG biroa.
Da ova građevina nema ime potvrđuju i mještani koji žive u njegovoj blizini. Mještanin Ulice 8. marta Joveta Delić kaže da se most nikada zvanično nije imenovan.
–Taj most se nikada nije zvao Slovenski most. Njega jesu Slovenci gradili ali zvanično nikada nije dobio ime. Ja sam se ovdje doselio 1974. godine i on tada nije bio ni izgrađen. Ovdje je tada bio samo makad, nije bilo asfalta, niti ičega. Tek kasnije je građevina sagrađena, a Slovenci su tada od Titeksa doveli vodu na koju smo se mi kasnije priključili – naveo je Delić.
Delić dodaje da kada se doselio u Podgorici su bila izgrađena tri mosta.
–Kada sam došao ovdje da živim postojali su most Blaža Jovanovića, Vezirov i Viseći. Svi ostali su se kasnije izgradili. Pošto građevina postoji toliko dugo, prometna je, a planirana za rekonstrukciju, trebalo bi je i imenovati – kaže Delić.
Da most nema ime tvrdi i Petar Vujović.
–Rođen sam ovdje i nikada nisam čuo da se most kod nikšićkih semafora tako zove. Da ja znam most nema ime, ali bi ga trebalo imenovati, kao što su sve ostale građevine dobile nazive. Takođe, smatram da bi ga trebalo i proširiti jer je tu najveće zagušenje saobraćaja. Stalno idem prema moru vikendom i više izgubim vremena čekajući na mostu, nego prema Cetinju. Čudim se zašto još uvijek nijesu nijesu napravili bulevar – kaže Vujović.
N.S.- M.M.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
