Sajam poljoprivrede u centru grada okupio preko pedeset izlagača i na stotine posjetilaca. Inicijatori organizovanja sajma Milan Dragić, menadžer Montenegro biznis alijanse, kazao je da je prednost drugog sajma što su im se osim predstavnika turističke privrede ove godine pridružili i trgovinski lanci.
– Ideja je da ovaj sajam bude tradicionalan i cilj je da pokušamo što više da domaće poljoprivredne proizvode plasiramo u lance trgovina i hotela kako bi imali veći plasman. U tome i uspijevamo, preko udruživanja odnosno klastera. Prošle godine su hoteli zahtijevali veće količine koje jedan proizvođač nije mogao ispoštovati ali udruženi svakako da mogu. To je veliki pomak– kazao je Dragić.
Raznovrsnost i bogatstvo ponude sajma i van sezone, još jednom potvrđuju da crnogorska poljoprivreda predstavlja šansu za uspješan agrobiznis i da je izvor ponude kvalitetnih i svježih, domaćih proizvoda za nas koji živimo ovdje ali i za turiste koji u sve većem broju posjećuju našu zemlju, kazao je Vukota Stanišić iz Ministarstva poljoprivrede
Pomoćnik sekretara u Sekretarijatu za razvoj preduzetništva Podgorice Vladimir Pavićević napomenuo je da je zadovoljan brojem izlagača kao i posjetilaca te da se nada da će sledeće godine vidjeti i izlagače iz domena poljoprivrednih mašina i alata, poljoprivrednih apoteka...
Štand Milijane Cice Čabarkape iz Bijelog Polja koja je zagazila u petu deceniju bavljenja pčelarstvom i ljekovitim biljem, obilovao je najrazličitijim proizvodima uz koje je nesebično dijelila savjete za upotrebu i način korišćenja kako čajeva, tako i melema, krema...
– Svaku kremu, ulje, melem... pravim u kombinaciji nekog pčelarskog proizvoda i ljekobilja, tako moja „nevenova krema” sadrži neven i pčelinji vosak i salo od jazavca što je osnova za tu kremu, dok „melem kremu” sa propolisom radim sa hladno cijeđenim maslinovim uljem, znači bez pretjeranog zagrijavanja jer se zagrijavanjem ulja stvaraju masti koje su jako štetne za organizam. Dobar je za lice, hrani kožu, brani je od infekcija i spriječava starenje. Imam i „gavez mast” sa svinjskom mašću koja je preprana u devet voda, baš zbog toga da se isperu svi ostaci kako bi se mast mogla namazati direktno na ranu. Gavez je inače biljka koja je od davnina poznata po tome da pomaže u zarastanju rana, kostiju... Imamo i crnu koprivu u rakiji od divljih jabuka sa medom je stari narodni lijek protiv karcinoma. Dešavalo se da se u ranom stadijumu karcinoma dojki izliječi crnom koprivom, mada se nekad ona samo jela nisu se pravili likeri, tinkture i slično kao danas. Međutim, crna kopriva je otrovna u većoj dozi i jako ljekovita u maloj dozi, zato je razmjer svega neophodno znati mada ja svakog upozorim da je dnevna doza likera koji ja pravim jedna čašica rakije ujutru i naveče ali stvarno pomaže. Znam žene koje su se izliječile crnom koprivom– kazala je Čabarkapa.
Gazdinstvo Butorović iz Nikšića juče je izložilo kozje proizvode, poput sira, varenike i surutke.
– U ponudi imamo tri vrste sira, a imamo i one u teglicama sa maslinovim uljem i mirođijom koji jako lijepo prolaze. Ljudi su itetako zainteresovani i ne žale da domaći čisti sir plate 14 eura, mladi sedam, euro za sirutku ili pet eura za teglicu sira sa dodacima. Planiramo da u ponudi imamo i jogurt tako da trenutno radimo na tome– kazala je Slađana Butorović.
Da je porodični posao uvijek i najisplativiji, potvrdila je i porodica Radević iz Pipera koja je juče na trgu izložila svježe šampinjone koje uzgajaju već 18 godina. Kako je navela Manja Radević u Spužu imaju halu za proizvodnju šampinjona te da će uskoro u ponudi uvrstiti i druge vrste gljiva.
– Kvalitet naše pečurke je zaista najbolji, bez lažne skromnosti, što se vidi i bez da se proba. Osim klasičnog šampinjona koji smo svi mi barem jednom probali, imamo i „portabelu” kraljevsku pečurku koju smo počeli da proizvodimo nekih godinu dana. Braon je boje, i jako je bogata vitaminom „D” i jako je ukusna. Dobra je za paštu i svima preporučujem jer ima jako lijep ukus– iskrena je Radević.
„Mirisaće duša svaka, toplom dušom kačamaka” jedan je od slogana koji je svakako skretao pažnju posjetiocima. Direktor firme Agrovita Eko Svetozar Radonjić kazao je da je njihov cilj da kačamak ponovo vrate na trpeze ali da bude proizveden ne od genetski promijenjenog već pravog kukuruza poput onog iz Bijelog Polja, Morače, Maču Pikčua...
– Mi hoćemo i da na kapi crnogorskoj stavimo kukuruz, a plan nam je i da nagovorimo Ministarstvo turizma da svaki gost u svakom restoranu dobije kačamak gratis, pravi kačamak. I da mi to finansiramo – kazao je Radonjić, na čijem štandu je bilo izloženo mnoštvo različitih hljebova, rađenih za naše kao i inostrano podneblje poput Kine, Italije, Njemačke... Sajam je posjetio i gradonačelnik Slavoljub Stijepović koji je razgovarao sa izlagačima i organizatorima.S.R.