Premijer Milo Đukanović rekao je juče u Skupštini da su protivnici crnogorske nezavisnosti planirali da ubiju mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. To je saopštio u okviru premijerskog sata, odgovarajući na pitanje lidera Socijalističke narodne partije Srđana Milića.
– Neposredno prije referenduma 2006. godine imali smo bezbjednosno povjerljive informacije da će protivnici nezavisnosti pokušati likvidaciju mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija kako bi pojačali težinu tvrdnji o nepouzdanoj bezbjednosti Crne Gore i navodnoj beskrupuloznosti vlasti – kazao je Đukanović.
On je optužio „ad hok formiranu parlamentarnu većinu”, odnosno opoziciju i Socijaldemokratsku partiju, da destruktivnim djelovanjem tjeraju investitore. Šef kluba poslanika DPS-a Milutin Simović postavio je Đukanoviću pitanje kako se opstrukcija realizacije razvojnih projekata odražava na finansijska, ekonomska i ukupna društvena kretanja. Premijer je u odgovoru naveo da su Crnoj Gori potrebne više stope rasta da bi nastavila da se približava evropskom prosjeku razvijenosti.
– Osnovni preduslov ubrzanja ekonomskog razvoja su investicije. Odomaćila se praksa da dio javnosti preduzima destruktivne aktivnosti sa ciljem onemogućavanja zainteresovanih partnera da ostvare svoje investicione namjere u našoj zemlji i doprinesu dostizanju razvojnih ciljeva Crne Gore. Takva subverzivna aktivnost obavezno je upakovana u zavodljivu demagošku argumentaciju zabrinutosti njenih aktera za očuvanje nacionalnih resursa i suzbijanje potencijalne korupcije – rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, najbolji primjer za to je projekat Kraljičine plaže, što je rezultiralo odustajanjem investitora i gubitka višemilionskih prihoda, investicija i novih radnih mjesta u Crnoj Gori.
– Ovo nije jedini primjer upropaštavanja razvojnih šansi Crne Gore dijela neodgovorne crnogorske javnosti, ali je postao najupečatljiviji zbog uloge koju je na tom planu imala prepoznatljivo nova ad hok formirana većina u parlamentu sa kapacitetom da osujeti realizaciju ovog projekta – istakao je Đukanović.
Za opstrukciju je optužio, između ostalog, i ad hok formiranu većinu u parlamentu.
– Poslednjih godina Vlada se suočava sa dodatnim bremenom otpora korišćenju realnih mogućnosti razvoja Crne Gore u dijelu domaće javnosti. Po mom sudu, prevashodno zahvaljujući političkom interesu određenih društvenih grupa, koje, vođene željom promjene vlasti u Crnoj Gori ne mare za posledicu zaustavljanja razvojnih procesa sa nesagledivim štetama – kazao je Đukanović.
Šef kluba poslanika SDP-a Borislav Banović je pitao kojim aktivnostima treba posvetiti posebnu pažnju u narednoj godini da bi se moglo reći da je urađeno sve što se moglo.
Prema Đukanovićevim riječima, prioriteti moraju biti ubrzanje ekonomskog rasta, vlaavina prava, nastavak reformi u obrazovanju i samim tim dalji napredak u evropskim i evroatlantskim integracijama.
– Najvažniji ovogodišnji cilj je obezbjeđivanje poziva za članstvo u NATO-u – poručio je on.
U ime kluba samostalnih poslanika pitanje predsjedniku Vlade postavio je Mladen Bojanić, a tiče se državnih garancija.
– U kojoj je fazi postupak utvrđivanja individualne odgovornosti za štetu po budžet Crne Gore u iznosu od 181.124.519,46 eura, nastalu na osnovu plaćenih garancija za kredite osam privrednih društava (Kombinat aluminijuma AD Podgorica, Željezara AD Nikšić, NIP Pobjeda AD Podgorica, Rudnici boksita AD Nikšić, Melgonija Primorka Bar, Mi-Rai DOO Nikšić, Fabrika elektroda AD Plužine i Lenka AD Bijelo Polje) u periodu 2011–2014. godina – naveo je Bojanić.
Kako je dodao, treba da prodamo devet plaža i opet ne možemo namiriti nastalu štetu za koju niko nije odgovarao.
Odgovarajući na njegovo pitanje, predsjednik Vlade je istakao da primjena instituta državnih garancija nosi rizike.
– Garancije je izdala Vlada po zakonu koji je usvojen u Skupštini. Garancije su izdate u skladu sa zakonskom procedurom. Nije realno očekivanje individualizacije odgovornosti – poručio je on.V.R.
Ništa od novog graničnog prelaza sa Srbijom
Iz Bošnjačke stranke od premijera Mila Đukanovića su tražili odgovor kada Vlada planira da izgradi treći granični prelaz sa Srbijom na Pešterskoj visoravni.
– Izgradnjom ovog graničnog prelaza bio bi znatno unaprijeđen položaj građana koji žive u ovom pograničnom području, a posebno onih koji posjeduju imanja na drugoj strani granice. Postojeći granični prelazi na sjeveru države prema Srbiji – Dobrakovo i Dračenovac isuviše su udaljeni za svakodnevne prelaze građana sa područja Petnjice i Donjeg Bihora. Granični prelaz na Pešterskoj visoravni jedno je od predreferendumskih obećanja stanovništvu pomenutih područja – istakao je poslanik Bošnjačke stranke Rešad Sijarić.
Đukanović je rekao da između Crne Gore i Srbije funkcioniše šest graničnih prelaza i dodao da su ekspertske komisije konstatovale da nema opravdanja za otvaranje novih graničnih prelaza.
Lukšić neće da kaže ko ugrožava put u NATO
Poslanik DF-a Milan Knežević tražio je od šefa diplomatije Igora Lukšića da imenom i prezimenom kaže na koga je mislio kada je u razgovorima sa međunarodnim partnerima govorio o subjektima koji ugrožavaju put Crne Gore u NATO.
– Imajući u vidu potvrđenu autentičnost depeša, na koga ste konkretno mislili da ugrožava put Crne Gore u NATO. Očekujem da mi navedete imenom i prezimenom. Bilo bi logično da se izvinite građanima, Ministarstvu inostranih poslova Rusije, Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, a nama iz opozicije ne morate jer smo to očekivali. Da li svi koji drugačije misle o režimskim prioritetima bivaju u razgovorima sa međunarodnim partnerima proglašeni za državne neprijatelje – kazao je on.
Lukšić je odgovorio da su u pitanju stavovi o spoljnopolitičkim prioritetima i da ne mogu biti iznenađenje.
– Govorio sam, na interesovanje sagovornika, o tome da u Crnoj Gori postoje partije, NVO, vjerske zajednice dio medija i javnosti koji se protive ulasku u NATO. Nema potrebe niti smisla da se dijalog banalizuje i svodi na imena i prezimena ljudi koji su za ili protiv NATO-a – pojasnio je on.
Odgovarajući na pitanje Strahinje Bulajića o plaćanju novinarskih reportaža o NATO-u, Lukšić je kazao da nijedan cent nije dat za novinarske tekstove i reportaže na tu temu.