Politika evroatlantskih integracija koju vodi Vlada Crne Gore doživjela je potpuni fijasko na tribini koju je preksinoć u Baru organizovao vladin komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO. „Zasluge” za takav epilog pripadaju Nebojši Strugaru, članu Mirovnog pokreta „Ne u rat – Ne u NATO” i Dejanu Đuroviću, odborniku Nove srpske demokratije, a posredno i mađarskom ambasadoru Kristijanu Poši i njegovom kolegi iz mađarskog Ministarstva vanjskih poslova Ištvanu Balogu.
Strugar je zamjerio organizatorima što se tribina organizuje u tajnosti, bez najavnih plakata po gradu i u medijima, i što na njoj, osim troje ljudi koji su slučajno saznali za događaj, prisustvuju isključivo članovi opštinskih odbora partija na vlasti. On je zahvalio mađarskim diplomatama Koši i Balogu koji su saopštili da građani najbolje znaju da li Crna Gora treba da bude članica NATO-a ili ne.
– Hvala gospodi iz Mađarske na tome. Prema svim pokazateljima narod Crne Gore je u velikoj većini protiv NATO-a, a crnogorska vlast zbog toga i izbjegava da se odluka o eventualnom članstvu Crne Gore u Alijansi donese na referendumu – kazao je Strugar, koji je optužio organizatore da su ovom tribinom pokušali da simuliraju dijalog, što im, kako je konstatovao, nije pošlo za rukom. Strugar, koji je više puta prekidan burnim negodovanjem prisutnih aktivista i funkcionera DPS-a, SDP-a i Socijaldemokrata, poručio je da je jasno da NATO, koji je sinonim za rušenje bolnica, škola, mostova, masovne zločine i ubistva djece i civila, postoji da bi u pogodnom trenutku napao Rusiju i oteo joj Sibir i njegova rudna bogatstva.
Dejan Đurović je kazao da ljudi koji su prisutni na tribini nijesu tu svojom voljom, već im je naređeno da dođu, kao što je to slučaj sa jednim brojem radnika Opštine Bar. Podsjetio je ministarku odbrane Milicu Pejanović Đurišić da sjedi na mjestu njegovih predaka, vojvode Ilije Plamenca i generala Iva Đurovića. On je zahvalio slovačkom ambasadoru Františeku Lipki što njegova zemlja nije priznala lažnu „državu Kosovo”, koja je „produkt zločinačke NATO agresije i ratne i osvajačke politike”.
Panelisti, među kojima su pored Milice Pejanović Đurišić, mađarskih diplomata i Lipke, bili i barski gradonačelnik Zoran Srzentić, savjetnik predsjednika Slovačke Martin Butora, bivši slovenački ministar odbrane Roman Jakič i pukovnik Tadeuš Kživda iz poljskog Ministarstva vanjskih poslova, nijesu imali odgovor na Đurovićevo pitanje – da li treba abolirati NATO za 78 dana stravične agresije na SR Jugoslaviju, izvršene bez odluke SB UN, tokom koje je korišćeno 12.000 letjelica i izvršeno preko 35 hiljada napada, pri čemu su počinjeni brojni zločini nad civilnim stanovništvom i objektima.
– Kolektivna bezbjednost ne postoji, a to dokazuje i činjenica da NATO nije mogao da odbrani Njujork 2000. godine, ni Pentagon, kao ni Madrid 2004. i godinu dana kasnije London – saopštio je Đurović.
Ministarka Pejanović Đurišić saopštila je da nije tačno da je NATO vojna organizacija.
– Riječ je o odbrambenom kolektivnom sistemu koji nema svoju ofanzivnu ulogu i nikad je nije ni imao. S takvom retorikom dolazimo u opasnost da dođemo u situaciju kao prije neko veče u Podgorici – kazala je ministarka Pejanović Đurišić.
M. Jovanović