Državne kompanije Plantaže 13. jul i Montenegroerlajnz, kao i Investiciono-razvojni fond (IRF), prednjačili su u skrivanju podataka o potrošnji novca u predizbornom periodu iako ih prethodna institucionalna i sudska praksa obavezuje da te informacije učine dostupnim javnosti.
Prema nedavno objavljenom izvještaju MANS-a o potrošnji državnih fondova uoči parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, dvije državne kompanije i IRF su odbacili zahtjeve podnijete na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Iz tih koimpanija su tvrdili da nijesu dužni da sprovedu zakon, uprkos tome što je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zauzela jasne stavove da se zakon mora sprovesti.
IRF, koji je u potpunom vlasništvu države i raspolaže godišnjim portfoliom od oko 100 miliona eura za kreditnu podršku maloj i srednjoj privredi, uporno odbija da dostavi odluke o dodjeli kredita, uz obrazloženje da su već dostupni na sajtu te institucije.
Međutim, na sajtu su dostupne samo tabele sa pregledom dodijeljenih kredita, ali ne i sadržaj odluka o dodjeli kredita iz kojih se može vidjeti niz bitnih podataka, poput datuma kada su donijete, pod kojim uslovima i šta su sredstva obezbjeđenja. Zanimljivo je da je IRF iste takve podatke MANS-u dostavljao dvije godine ranije, to jest sve do septembra 2014. godine.
Podaci Istraživačkog centra MANS-a iz ranijih izbornih ciklusa otkrili su da je IRF upravo u predizbornom periodu dodjeljivao najveći broj kredita za individualne poljoprivredne proizvođače. Na čelu Fonda je istaknuti funkcioner vladajuće partije Zoran Vukčević, jedan od aktera afere „Snimak“.
U pogledu objavljivanja podataka o potrošnji, posebno je interesantan primjer kompanije Plantaže, iz koje su saopštili da imaju pravilnik o poslovnoj tajni koji ih ograničava u pogledu objavljivanja traženih informacija. Međutim, interni akt kompanije ne može imati veću pravnu snagu od zakonskih propisa, u konkretnom slučaju Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji precizno uređuje ovu oblast.
Drastičan je i primjer Montenegroerlajnza, odakle su odgovorili da ne moraju da dostavljaju tražene podatke jer se ne finansiraju iz budžeta već iz sopstvenih prihoda. U avio-kompaniji su zanemarili činjenicu da je država njen vlasnik, te da je upravo na teret državne kase dobila subvencije od oko 60 miliona eura.
Dvije državne kompanije su u predizbornim periodima pod posebnom pažnjom javnosti, naročito zbog sumnji da tada najviše zapošljavaju.
MANS je podnio preko 16.000 zahtjeva za slobodan pristup informacijama o potrošnji budžetskih sredstava u izbornoj godini, a dobio svaku treću informaciju. Podaci pokazuju da su crnogorske institucije dozvolile pristup informacijama u blizu 30 odsto slučajeva, dok je u četiri odsto slučajeva pristup informaciji djelimično dozvoljen. U oko 40 odsto slučajeva pristup informaciji je odbijen iz razloga što institucije, kako je obrazloženo, nijesu bile u posjedu traženih informacija.
Piše: Marko Vešović
Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije i Ambasade SAD u Podgorici. Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima donatora.
Tajno zapošljavanje u Nikšiću
Opština Nikšić je sredinom juna ove godine zabranila pristup informacijama o zapošljavanju, obrazlažući to potrebom zaštite privatnosti podataka zaposlenih lica.
Međutim, dosadašnja praksa drugostepenog organa, odnosno Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, potvrđuje da su podaci o zapošljavanju u državnoj upravi javni.
Zbog kršenja zakonskog roka za odlučivanje od strane Agencije, ni pet mjeseci kasnije MANS nije u posjedu traženih informacija.