Vlada Crne Gore odobrila je prekjuče da se Upravi policije prenese 2.070.000 eura iz budžetske rezerve, od čega će čak 200.000, u susret lokalnim izborima u nekoliko crnogorskih opština, biti izdvojeno za isplate jednokratne socijalne pomoći. Saglasnost za preusmjeravanje preko dva miliona eura iz budžetskih rezervi, kako se navodi u vladinom dokumentu, prethodno je dalo Ministarstvo finansija.
U vladinom dokumentu navodi se da se Upravi policije za administrativni materijal dodjeljuje iznos od 150.000 eura, za materijal za posebne namjene 300.000, a na ime rashoda za gorivo 200.000. Za službena putovanja službenika UP iz budžetske rezerve je izdvojeno dodatnih 150.000 eura, za komunikacione usluge 200.000, za usluge prevoza 15.000, za advokatske, notarske i pravne usluge 15.000, a za stavku ostale usluge čak 230.000 eura. Za zakup opreme namijenjeno je 80.000 eura, za izdatke po osnovu troškova sudskih postupaka 20.000, za ostalo 100.000 eura, a za opremu 410.000 eura.
Istom odlukom Vlade, Ministarstvu unutrašnjih poslova – Sektoru za vanredne situacije biće usmjereno 30.000 eura za izdatke pod stavkom transferi nevladinim organizacijama. Time je ukupan iznos preusmjerenih sredstava iz budžetskih rezervi dostigao visinu od 2,1 milion eura.
Prema podacima iz ovogodišnjeg Zakona o budžetu,Upravi policije, na čijem čelu se nalazi Slavko Stojanović, za jednokratne socijalne pomoći bilo je usmjereno čak 375.000 eura, odnosno 12 puta više nego 2015. godine.Uporedni podaci koje je „Danu” ranije dostavila Akcija za ljudska prava (HRA) pokazuju da su budžetom za Upravu policije 2015. godine za isplate jednokratne socijalne pomoći bile izdvojene 32.000 eura, a za prošlu i ovu godinu po 375.000. Od 2016. godine je uspostavljena praksa da se Upravi policije dodijeli fond od 375.000 za isplate jednokratne socijalne pomoći, što je ponovljeno i u Zakonu o budžetu ove godine. Kako su ukazali iz HRA, Vlada nije obavijestila javnost po kojim su kriterijumima ta sredstva isplaćena.
Pregledi budžeta za 2014, 2015, 2016. i 2017. godinu pokazuju da su sredstva za isplatu jednokratne socijalne pomoći, osim Ministarstva rada i socijalnog staranja, dijelili i resori unutrašnjih poslova, pravde, prosvjete, odbrane, poljoprivrede, ekonomije, te Fond PIO, Narodni muzeji i Državna revizorska institucija. Budžetom za ovu godinu određeno je 5.000 eura za isplate jednokratne socijalne pomoći koje treba da podijeli Zavod za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacim HRA, Ministarstvo prosvjete je za tri godine izdvojilo 1,64 miliona za isplate jednokratne socijalne pomoći, dok je za tu namjenu u 2017. namijenjeno 440.000 eura. Budžetom Fonda PIO u istom periodu određeno je 900.000 i još 300.000 iz ovogodišnjih sredstava. Ministarstvo rada i socijalnog staranja u prethodne tri godine odredilo je 522.000 eura za isplate jednokratne socijalne pomoći. Budžetom za ovu godinu predviđeno je čak 718.000 eura, odnosno skoro 200.000 više nego za tri prethodne godine zajedno.
Ministarstvo odbrane do sada je izdvojilo 172.000 eura za tu namjenu, a u ovoj godini određen je iznos od 55.000. Državna revizorska institucija (DRI) je po budžetima za tri godine imala na raspolaganju 40.000 eura za isplate jednokratne socijalne pomoći, a u 2017. je za to određeno 15.000.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je u 2015. i 2016. utrošilo 424.000 eura za isplate jednokratne socijalne pomoći (uključujući i Upravu policije, na koju je otišlo najviše novca), dok u tekućoj godini za tu namjenu imaju budžet od 392.000.
Narodni muzej je za isplate socijalne pomoći u prethodne dvije godine potrošio 30.000 eura, a u ovoj je planirano 20.000 za tu svrhu. Ministarstvo ekonomije je na godišnjem nivou imalo 500 eura za jednokratne socijalne pomoći, a Ministarstvo poljoprivrede po 5.000 (za 2017. planirano 20.000).
Fond za zaštitu o ostvarivanje manjinskih prava tokom 2015. i 2016. potrošio je 20.000 za isplate jednokratne socijalne pomoći, a ovogodišnjim budžetom je planiran iznos od još 20.000 eura.
Isplate jednokratnih socijalnih davanja u prethodnom periodu korišćene su kao jedan od ključnih mehanizama zloupotrebe državnih resursa, odnosno za kupovinu glasova za potrebe Demokratske partije socijalista. To se najbolje pokazalo i dokumentovalo kroz aferu „Snimak“, koju je svojevremeno objelodanio „Dan“, a koja, nažalost, nikada nije dobila sudski epilog.V.R.
Strah od brutalnog poraza
Iz GP URA su saopštili da je režim strah od brutalnog poraza na Cetinju prvo natjerao da četiri mjeseca pred izbore usvoje Zakon o prestonici iako se on pominjao godinima, a sada i da se Cetinju omogući pomoć iz budžetske rezerve u iznosu od 295.000 eura.
– To su vjerovatno uradili zbog „brige” za građane. Tek podsjećanja radi, Bogdanović i Cungu potpisnici su ugovora u aferi „Kopirajt” sa članovima budvanskih oragnizovanih kriminalnih grupa, pa stoga ne čudi što Markovićeva vlada ima poseban senzibilitet prema njima – ocijenili su iz Građanskog pokreta URA.
Ulcinju 300.000 pomoći, Cetinju 295.000
Opštini Ulcinj će iz budžetskih rezervi dobiti pomoć od 300.000 eura. Obrazloženo je da se pomoć odobrava kako bi se obezbijedilo stabilno funkcionisanje Opštine Ulcinj.
Prestonici Cetinje odlukom Vlade odobrena je finansijska pomoć iz budžetskih rezervi u iznosu od 295.000 eura. U vladinom dokumentu navedeno je da se pomoć Prestonici odobrava kako bi se pokrili troškovi eksproprijacije zemljišta u cilju rekonstrukcije dijela regionalnog puta Cetinje–Trojica–Kotor i priključka na magistralni put Podgorica–Cetinje–Budva.
Iz Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija optužili su premijera Duška Markovića da je aferu „Snimak” sa sjednica DPS-a preselio na sjednice Vlade. Kako su naveli u saopštenju, vlada kojom upravlja Marković je na poslednjoj sjednici pred odlazak na godišnji odmor donijela skandaloznu odluku koja otkriva karakter nelegitimnog režima, dodjeljujući opštinama Cetinje i Ulcinj po 300.000 eura pomoći iz državne rezerve. Izbori u tim opštinama biće održani u novembru.
– Sada je kristalno jasno da se u opštinama gdje će se održati lokalni izbori prije nove godine kupuje politička podrška, čime je afera „Snimak” sa sjednica DPS-a preseljena na sjednice Vlade Crne Gore. Umjesto DPS-a, sada Vlada poprima elemente organizovane kriminalane grupe, koja smišlja, planira i realizuje kupovinu glasova, konkretno u opštinama Cetinje i Ulcinj – ocjenjuju iz Građanskog pokreta URA.
Kako su dodali, jasno je i zašto su i rebalansom budžeta tražili uvećanja budžetske rezerve – da bi iz iste linije finansirali izbore umjesto da ona služi kao linija za vanredne situacije.
– Za nas u pokretu URA ovo je svojevrsni skandal, nastavak katastrofalne politike kupovine ljudskih duša i trgovanja lošim životnim standardom građana. Ovim je Marković pokazao da može nadmašiti neprevaziđenog Zorana Jelića kada je u pitanju glavna uloga u novoj epizodi „Snimka” – istakli su iz Građanskog pokreta URA.