Evropska komisija (EK) posvećuje najveću pažnju rizicima islamske radikalizacije u Crnoj Gori, kao i bezbjednosnim rizicima vezanim za nedozvoljenu trgovinu vatrenim oružjem, istakao je evropski komesar za pregovore o pridruživanju i dobrosusjedskim odnosima Johanes Han. To je naveo u odgovoru koji je dao u ime Evropske komisije na pitanje poslanika Evropskog parlamenta Franca Oberamjera o švercu i radikalnom islamizmu u Crnoj Gori.
Han je objasnio da zvanični Brisel pažljivo prati dešavanja u vezi sa pomenutim pitanjima, te da se njima bavi u okviru pregovora o pridruživanju.
– Evropska komisija je u svom izvještaju za Crnu Goru iz 2011. godine uočila da je uticaj islamske radikalizacije u Crnoj Gori ograničen, ali da Crna Gora mora ojačati svoje preventivne instrumente i mjere protiv radikalizacije. Ova procjena i dalje ostaje važeća. Evropska komisija se bavi ovim pitanjima u okviru Evropske agende o bezbjednosti i u okviru pregovora EU o pristupanju sa Crnom Gorom – rekao je Han.
On je naglasio da, prema Evropskoj agendi o bezbjednosti, Evropska komisija podržava, između ostalog, neformalnu radnu grupu za inicijativu protiv terorizma na zapadnom Balkanu i implementaciju akcionog plana o sprečavanju nedozvoljene trgovine vatrenim oružjem između EU i jugoistočne Evrope za period od 2015. do 2019. godine.
– U okviru pregovora o pristupanju Crne Gore EU, politički dijalog u ovoj oblasti posebno se fokusirao na jačanje institucionalnih kapaciteta za sprečavanje, otkrivanje i borbu protiv različitih oblika radikalnog ekstremizma i nedozvoljene trgovine vatrenim oružjem, usklađivanja pravnog okvira sa EU pravom i podršci inicijativama EU o razoružanju i kontroli naoružanja. Napredak Crne Gore u ovim oblastima se redovno prati – kaže Han.
Evropski komesar je rekao da u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), Evropska komisija dalje dodjeljuje sredstva za specifične i regionalne programe u državama kandidatima sa ciljem da podrži Crnu Goru u poboljšanju njenih kapaciteta za rješavanje ovih pitanja i implementaciju svojih nacionalnih strategija u ovim oblastima.
U odgovoru koji je dao komesar Han u ime Evropske komisije na drugo poslaničko pitanje, koje se odnosi na stvaranje zajedničkog balkanskog tržišta, ističe se da Evropska komisija podržava dublju ekonomsku integraciju na zapadnom Balkanu.
– Nakon ranijih političkih obaveza koje su preuzeli lideri regiona u okviru Berlinskog procesa, naročito na samitu u Parizu u julu 2016. godine, Komisija pozdravlja to što će zemlje zapadnog Balkana (VB6) preduzeti odlučne korake da ubrzaju regionalne ekonomske integracije. Ovo je obećavajući put za stvaranje jačih i održivijih ekonomskih mogućnosti, dok pokazuje da se zemlje kreću ka povećanju trgovinske i ekonomske otvorenosti, koja je u srži njihovih ambicija za evropsku integraciju – ocijenio je Han.
Po njegovom sudu, progresivno produbljivanje ekonomske integracije, zasnovano na pravilima i principima EU, obezbijediće integraciju unutar regiona i sa EU i podstaknuti približavanje Uniji.
– Na ovaj način, ova inicijativa će biti važna prekretnica za pripremu pristupanja Evropskoj uniji. Ključni rezultat samita u Trstu treba da bude usvajanje od strane zapadnobalkanskih država višegodišnjeg akcionog plana za regionalnu ekonomsku integraciju koja će obuhvatiti dimenzije trgovine i investicija – ukazao je Han.
Program regionalne integracije je, kako je naglasio komesar Evropske komisije za pregovore o pridruživanju, takođe komplementaran agendi povezivanja koja se primjenjuje u okviru okviru Berlinskog procesa. M.V.
Nema čekaonice pred vratima Unije
Johanes Han je kazao da zajedničko tržište na zapadnom Balkanu neće biti vječita čekaonica pred vratima Evrpske unije. Kako je pojasnio, riječ je o pripremi regiona za buduće pristupanje Uniji i njenom jedinstvenom tržištu.
– Ekonomija traži povezivanje umjesto podjela – rekao je Han.