Nedostatak nepristrasnosti i profesionalnosti organa za sprovođenje izbora najveći je problem u Crnoj Gori kada je ta oblast u pitanju, i to se ne može riješiti usvajanjem etičkog kodeksa, saopštio je juče Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na sjednici Radne grupe za analizu preporuka OEBS–ODIHR-a.
On je podsjetio da se u preporukama OEBS–ODIHR-a navodi da bi trebalo sprovesti mjere za obezbjeđivanje nepristrasnosti i profesionalnosti organa za sprovođenje izbora, a posebno za rješavanje mogućih sukoba interesa i izbjegavanje političke tenzije.
– CDT se protivi rješenju da predstavnici NVO budu dio DIK-a, zbog mogućeg sukoba interesa. Zato se dosad nijesmo kandidovali, niti ćemo to uraditi. To je loš partijski kompromis koji je doveo do problema u izbornom procesu. Nama treba izborna vlast i autoritet koji će da vodi izborni proces na profesionalnim osnovama i u skladu sa zakonom – rekao je Koprivica.
Ukazao je na brojne probleme u funkcionisanju DIK-a u prethodnom periodu. Naglasio je da CDT-u ni nakon godinu dana nije odgovoreno na zahtjev upućen DIK-u da im dostave imena i prezimena članova Komisije.
– Toga nema nigdje u svijetu, da neki organ neće da objavi imena svojih članova. Državna izborna komisija je dozvoljavala učešće na izborima partijama koje su dostavljale po 1.000 potpisa podrške a na izborima osvajale 100 glasova. Te partije su po osnovu učešća na izborima dobijala dvadesetak hiljada eura, a omogućavano im je i da učestvuju u donošenju odluka DIK-a. Ako ima primjera političke korupcije, onda je to upravo ovo o čemu govorim –podvukao je Koprivica.
Ocijenio je da ovakva Državna izborna komisija ne zadovoljava ni elementarne preduslove, jer je, između ostalog, transparentnost njenog rada na očajnom nivou. Radnoj grupi je predložio da proširi djelokrug rada i na preporuke OEBS–ODIHR-a sa prethodnih predsjedničkih izbora.
– Mi smo ograničeni mandatom koji nam je dat zaključkom kolegijuma o formiranju radne grupe. Dat nam je zadatak da analiziramo preporuke OEBS–ODIHR-a sa prošlogodišnjih parlamentarnih izbora –odgovorila je predsjednica radne grupe Marta Šćepanović i dodala da su i ostale sugestije svakako korisne.
Komentarišući preporuku OEBS–ODIHR-a za ukidanje rezidencijalnog uslova, Koprivica je rekao da je za to neophodna promjena Ustava. Kao alternativu je predložio terensku akciju MUP-a sa ciljem provjere prebivališta svih građana sa pravom glasa. Predložio je radnoj grupi da razmotri i preporuku da se smanji dužina prebivališta u Crnoj Gori kao uslov za mogućnost kandidovanje na predsjedničkim izborima.
– Moguće je propisati i da kandidat za predsjednika ne može imati drugo državljanstvo osim crnogorskog –precizirao je on.
Član radne grupe iz DPS-a Predrag Sekulić smatra da nema ništa sporno u tome da ostane uslov od deset godina prebivališta u Crnoj Gori za predsjedničku kandidaturu.
Predlog CDT-a je i da se propiše zakonska obaveza Ustavnom sudu da sjednice na kojima se odlučuje o pitanjima vezanim za izbore budu otvorene za javnost. Sugerišu i da se izmjenama izborne regulative omoguće individualne kandidature građana na parlamentarnim izborima.
Govoreći o Zakonu o biračkom spisku, Koprivica je rekao da treba povećati njegovu kontrolu, ali i očuvati dostignuti nivo transparentnosti.
V.R.
Savjet Agencije usvojio Lacmanovićev predlog
Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka usvojio je mišljenje o potrebi izmjena Zakona o biračkom spisku koje je ranije predložio član tog tijela Radenko Lacmanović. Mišljenje je dostavljeno skupštinskoj radnoj grupi, svim parlamentarnim strankama i kancelarijama EU i OEBS-a u Crnoj Gori.
– Predlažemo da se podnosiocima potvrđenih izbornih lista i nevladinim organizacijama od raspisivanja izbora do proglašenja konačnih rezultata omogući neprestani uvid u birački spisak. Ti subjekti bili bi konektovani u informacioni sistem MUP-a u kojem se vodi centralni birački spisak. Svaka promjena, kao i pravni osnov i obim u kojem je izvršena, automatski bi bila evidentirana u informacionim sistemima tih subjekata – objasnio je Lacmanović.
Savjet Agencije predlaže i da se pomenutim subjektima omogući uvid u dokumentaciju na osnovu koje je izvršena promjena u biračkom spisku. Lacmanović objašnjava da je to ogromna razlika u odnosu na predlog MUP-a, koji traži da se učesnicima izbornog procesa onemogući uvid u pomenutu dokumentaciju i samo imaju pravo uvida u odluke koje su rezultat tih promjena.