Kampanju za lokalne izbore u Mojkovcu, Petnjici, Tuzima i na Cetinju, umjesto razmjene konkretnih programa i rješenja za probleme građana, karakterišu uvrede, optužbe, fotomontaže i ismijavanje političkih protivnika na društvenim mrežama. Po riječima Borisa Marića, crnogorska politička scena već duže vrijeme poprima karakteristike estrade.
– Partije su procijenile da im rezultat na izborima primarno donosi tvrd politički stav upakovan u egzibicionistički izraz u čijoj osnovi je direktna uvreda, denuncijacija, afera. To je legitiman izbor. U rijalitijima je najbitnije da se predstaviš ili kao žrtva ili kao pravednik, a od posebnog je značaja da si što više u kadru. Sa druge strane, treba znati da je to izbor političke kampanje da se dođe do rezultata pa i vlasti. Kada se preuzme odgovornost odlučivanja, kampanja ne pomaže jer problemi koje morate servisirati to ne prepoznaju. Moglo bi se reći da je to igra po ivici žileta, u kojoj realno odrasta cijelo društvo. Možemo li iskoračiti u napredniji vid političke utakmice i kada ostaje otvoreno pitanje – naveo je on.
U aktuelnoj izbornoj kampanji posebno se izdvaja „rat” između Demokratske partije socijalista i Demokratske Crne Gore. Svakodnevno pljušte teške optužbe, pojavljuju se i uvredljive fotomontaže, a sve je kulminiralo podnošenjem krivičnih prijava. I ostali akteri izborne kampanje uglavnom se prepucavaju sa političkom konkurencijom i u ponekom saopštenju samo taksativno pobroje šta bi trebalo uraditi u sredinama iz kojih dolaze.
Damir Nikočević, koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO), kaže da je upravljanje izbornim temama ključna stvar mnogih izbornih štabova.
– Upravo se pažljivo biranim temama cilja na birače, mada u našem slučaju one nisu uvijek i samo konkretno vezane za lokalne narative. U želji da maksimizuju svoj izborni rezultat partije se služe različitim načinima kako bi pridobili naklonost birača. Trenutno, na društvenim mrežama vode se prikrivene i prljave kampanje, kako od vlasti, tako i od opozicije – ocijenio je on.
Ukazuje da internet kao nekontrolisan prostor daje mogućnost veće manipulacije i prljavije kampanje, i dodaje da se čini da se u poslednjim izbornim ciklusima u Crnoj Gori maksimalno koriste na taj način.
– Zaštita prostora, lokalne i komunalne takse, vodosnabdijevanje, decentralizacija, efikasnost lokalnih službi nisu dominante teme lokalnih izbora koji se održavaju 26. novembra. U ukupnom ambijentu dubokog političkog rascjepa one teško i mogu doći do izražaja, ali ne vidi se ni sistemski napor samih partija da ova pitanja stave u fokus, već radije pribjegavaju starim praksama – smatra Nikočević.
Zaključio je da je negativna kampanja neizostavni dio političkog marketinga i svakog predizbornog procesa, a u Crnoj Gori je sve naglašenija, ličnija, primitivnija, a suštinski se njome prikriva slabost izborne ponude.
Ono što karakteriše tekuću izbornu kampanju je, po ocjeni Sanje Rašović iz Građanske alijanse, negativan odnos unutar opozicionih struktura uz jaku i zabrinjavajuću retoriku.
– Gotovo da nema primjera na političkoj sceni kojima se ukazuje na rješavanje problema u lokalnim samoupravama u kojima se održavaju izbori, već se fokus stavlja na kritiku rada prethodnih nosilaca vlasti. Izborna kampanja se ne vodi na nivou programa već se, kao i u mnogim slučajevima do sada, uglavnom svodi na kritiku druge strane – navela je ona.
Dodala je da predstavnici političkih partija više ukazuju na teme od nacionalnog značaja nego na pitanja koja su aktuelna na lokalnom nivou.
– Političke partije ili nemaju ozbiljan pristup lokalnim problemima ili imaju problem da to adekvatno predstave. Njihove poruke koje imamo priliku da čujemo ili pročitamo su populističke prirode sa jednim ciljem – veći broj glasova na izborima – zaključila je Rašovićeva.V.R.
Nedostatak demokratizacije
Predstavnica Građanske alijanse Sanja Rašović ukazuje i na stagnaciju političkih struktura u kontekstu demokratizacije i unapređivanja sopstvenih kapaciteta.
– To se od njih očekuje, posebno u svjetlu činjenice da je Crna Gora država koja pretenduje da bude članica Evropske unije. Politička zrelost i demokratičnost političkih partija bi trebala biti na višem nivou i svakako vidljivija građanima – navela je ona.