Dosadašnji rezultat Državne izborne komisije (DIK) u vezi sa kontrolom biračkog spiska je takav da gotovo da nema provjere i sprečavanja zloupotreba. Državna izborna komisija je od kraja godine uputila jedan broj inicijativa državnim organima u vezi sa nepravilnostima u biračkom spisku koje su otkrili, ali od toga nije bilo ništa, pa više nema sumnje da kontrolne aktivnosti DIK-a praktično ne postoje.
Iako je za više desetina hiljada birača promijenjeno biračko mjesto, a vjeruje se da postoji veliki broj građana koji nemaju pravo glasa, a ipak se nalaze u biračkom spisku, ni u tom pravcu gotovo ne postoje aktivnosti DIK-a.
Predstavnici nevladinog sektora su u više navrata upozorili da Državna izborna komisija godinama ne vrši adekvatnu kontrolu crnogorskog biračkog spiska, čime je brutalno prekršila Zakon o biračkom spisku.
Zakon o biračkom spisku propisuje da Državna izborna komisija obavlja stalnu kontrolu biračkog spiska i upoređuje ga sa podacima iz relevantnih registara stanovništva, državljanstva, prebivališta, matičnih registara i bazom podataka ličnih karata. Istim zakonom propisuje se da je Državna izborna komisija direktno elektronski povezana sa biračkim spiskom koji se nalazi u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), kao i sa svim drugim bazama podataka i registrima koji su od važnosti za tačno i ažurno vođenje biračkog spiska. Ipak, kontrolne aktivnosti Državne izborne komisije su izostale uoči i tokom redovnih parlamentarnih izbora 2016.godine, a neće ih biti ni za predstojeće predsjedničke i lokalne izbore u Podgorici i 11 opština.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) ranije su saopštili da je birački spisak izložen u elektronskoj formi u svim područnim jedinicama i filijalama za građanska stanja i lične isprave. Iz MUP-a su istakli da se uvid u birački spisak vrši lično, na šalterima područne jedinice i filijale, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš). U neposrednom pregledu birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak.
Navodi se da birač može izvršiti uvid u birački spisak i direktno, preko internet portala birači.me. Iz MUP-a su objasnili da na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa.
U Crnoj Gori pravo glasa ima 534.135 građana. U poređenju sa parlamentarnim izborima održanim 16. oktobra 2016. godine, broj birača porastao je za 5.318.
S druge strane, biračko pravo na lokalnim izborima u Crnoj Gori, koji će biti održani krajem maja, imaće 334.236 građana. Primjera radi, na izborima u Podgorici pravo glasa ima 159.105 građana, a u Golubovcima, opštini u okviru Glavnog grada, 12.010.
Kada su u pitanju aprilski izbori, shodno zakonu, predsjednik Crne Gore bira se na opštim izborima, naposredno i tajnim glasanjem, na pet godina.
Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali. Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova, za 14 dana održaće se drugi krug izbora. Kako je predviđeno zakonom, u drugom izbornom krugu učestvovaće dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova. Za crnogorskog predsjednika u drugom krugu biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.
M.V.
Korak unazad
Izmjenama zakona o biračkom spisku, koje su izglasane u polupraznom parlamentu u noći između 28. decembra i 29.decembra prošle godine, precizirano je da MUP više neće biti obavezan da podnese parlamentarnoj stranci, podnosiocu izborne liste i nevladinoj organizaciji akreditovanoj za nadgledanje izbora podatke o biračima i promjenama u odnosu na prethodne izbore. To je iz opozicije i NVO sektora ocijenjeno kao veliki korak unazad.