Mnogi stanovnici urbanih područja Boke Kotorske zadržavaju kontakt sa prirodom i vode zdrav život, između ostalog, i sopstvenim uzgojem povrtlarskih i začinskih biljaka.
Na malom prostoru, uz kuću, na balkonu, lako je napraviti mali staklenik od starih prozorskih okana kojima se posijane biljke pokriju dok ne otopli. U čašice, kupljene kao namjenska amblaža, ali i u reciklirane plastične čaše od jogurta, stavi se mješavina šumskog treseta, stajskog đubriva i pijeska, u koju se polaže sjeme paradajza, paprike, selena, peršuna...
Za sadnju mogu da posluže i kartonske rolne od toalet papira, koje se polože u plastičnu posudu. Kada biljka stasa za presađivanje, lako se usadi zajedno sa ambalažom, koja je biorazgradiva, što je i njena prednost. U toplom pojasu Bokokotorskog zaliva zimska salata uspijeva i na otvorenom.
Oni umješniji za rasad koriste i domaći kompost, koji su pripremali tokom ranijih godina od organskog kućnog otpada, lišća... Kompostiranje se može vršiti u vlastitom vrtu ili dvorištu, na prigodnim lokacijama u naseljima i na velikim kompostanama. Zreo kompost poboljšava strukturu i mikrobiološku aktivnost tla, te može poslužiti kao gnojivo ili sredstvo za poboljšanje kvaliteta zemljišta. Različite kulture imaju različite potrebe za hranljivim materijama - veliki potrošači gnojiva su kupus, paradajz, celer, krastavci, krompir (4 do 6 litara komposta na jednom kvadratnom metru površine), srednji - spanać, salata, repa, rotkva, mrkva, cvekla, luk, a mali potrošači su grašak, pasulj, bob, začinsko bilje, ljekovito bilje (1 do 2 litra komposta na kvadratni metar površine).
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
