U organskoj proizvodnji nije dozvoljena upotreba vještačkih mineralnih đubriva. Pored stajnjaka porijeklom sa organske farme, komposta, osoke, glistenjaka, zelenišnog đubrenja mogu se koristiti biljna đubriva, ističe poljoprivredni inžinjnjer Mileva Marić iz Savjetodavne službe Herceg Novi. To su ekstrakti pojedinih samoniklih ili uzgajanih biljaka koji se često koriste u organskoj proizvodnji u cilju poboljšanja plodnosti zemljišta. Mogu naći i u komercijalnim pakovanjima, dok manji proizvodjači ih mogu sami proizvesti.
Đubrivo od koprive je bogato azotom zbog čega se naročito preporučuje se kod lisnatog povrća. Jedino ga ne vole pasulj, grašak i luk. Priprema se tako što se 1 kg sveže ili 200 g suve koprive (bez sjemena) potopi u 10 litara kišnice ili odstajale vode i ostaviti dok prestane da pjeni (2-3 nedjelje).
Svakodnevno ga treba miješati drvenim štapom. Tokom vrenja širi se neprijatan miris zato ga
treba praviti van kuće. Kad prestane da pjeni procijedi se i razrijedi sa desetostrukom količinom vode (1:10). Sa tako razrijeđenim rastvorom zalivaju se biljke u fazi intezivnog porasta, jednom nedjeljno. Ukoliko želimo da prihranu izvršimo preko lista (folijarno) razređivanje se vrši u odnosu 1:20. Biljne ostatke kompostirati.
S.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.