Kao osnivač sajta Marko Maraš imao je želju da posredstvom interneta olakša funkcionisanje poljoprivrednika i obezbijedi im mjesto na internetu, gdje će moći besplatno da plasiraju svoje proizvode kao i kupe sve što im je potrebno. Kako navodi ovaj mladi i preduzimljivi čovjek oglas na sajtu www.seljak.me može se direktno objaviti, a to sito može se uraditi i porukom (Viber/Whatsapp), ili pozivom na broj 067/860-424.
• Kako ste došli na ideju da oformite ovaj sajt?
- S`obzirom da sam prethodne dvije godine veći dio vremena proveo u selu Opasanica imao sam prilike da se bliže upoznam sa svakodnevnim potrebama sela i ljudi koji žive na selu. I sam sam se bavio poljoprivredom, doduše za sopstvene potrebe. Imao sam prilike da od mještana koji su mi nesebično podijelili svoje znanje i pomogli da se upoznam sa svijetom zemljoradnje i stočarstva, naučim više o gljivama i njihovom branju kao i šumskom bilju. Uvidjevši da je internet polako zakoračio u naša sela odlučio sam da spojim internet i selo i obezbijedim prostor na internetu koji će olakšati funkcionisanje svakog domaćinstva.
• Da li ste se konsultovali sa nekim ko već ima iskustvo sa ovakvim sajtom?
- Oslonio sam se na direktan kontakt sa domaćinstvima od kojih sam dobijao potrebne odgovore koji su mi pomogli da napravim koncept sajta. Nisam se konsultovao sa ljudima koji imaju sajtove. Iz dana u dan uz sve veći kontakt sa svim poljoprivrednim subjektima se trudimo da i na sajtu obezbijedimo mjesto za sve njihove proizvode.
• Da li su naši poljoprivrednici prihvatili Vašu inicijativu i koriste li usluge sajta?
- Generalno, u prirodi ljudi je da sa obazrivošću prihvataju nove stvari. Većina ljudi je prihvatila moju inicijativu, međutim postoje oni koji su skreptici, ljudi kojima nije jasan koncept sajta i kako sve to funkcioniše. Imamo neizmjernu količinu razumijevanja prema starijoj populaciji koja je još uvjek aktivan član poljoprivredne scene u Crnoj Gori i objasnimo im na koji način funkcioniše sajt i da smo na usluzi da bi njihov proizvod pronašao mjesto na internetu i na taj način omogućimo put do potencijanih kupaca. Takođe, sa ekipom edukovanih stručnjaka oformićemo sekciju sajta koja će biti informativno-edukativnog karatktera, gdje ćemo uz edukativne tekstove pokušati da pomognemo poljoprivrednicima, jer, kao što znate, informacija je najvažnija alatka svakog poljoprivrednika.
• Šta nam možete reći o projektu „Upotreba savremene tehnologije u poljoprivredi”, koji će uskoro početi sa realizacijom, a koji ste predali M:tel „Fabrici ideja”? Koje bi to koristi moglo da donese našim poljoprivrednicima?
- Drago nam je što je projekat „Upotreba savremene tehnoligje u poljoprivredi” naišao na razumijevanje od strane članova M:tel „Digitalne fabrike” i što ćemo imati prilike da pratimo svjetske trendove u poljoprivredi i iste pokušamo da primjenimo u Crnoj Gori. Takođe smo u pregovorima sa ekipom Bio-ICT-a da udružimo snage u ovom projektu, jer se radi o poljoprivredi kao i očuvanju i savjesnoj upotrebi prirodnih resursa. Drago mi je što ovakvi projekti nailaze na sve veće razumijevanje i podršku kako državnih institucija tako i kompanija i nadamo se da zajedničkim snagama možemo promijeniti mnogo toga naravno na bolje.
• Sajt postoji već nekoliko mjeseci i sigurno ste dosad skenirali stanje u našoj poljoprivredi? Što treba uraditi da se našim poljoprivrednicima i našoj poljoprivredi pomogne da stanu na noge?
- Jedini problem koji postoji u svijetu je problem u komunikaciji. Taj problem je prisutan i u poljoprivredi. Ljudi moraju da razdvoje privatno od poslovnog. To što se stanovnici jednog sela ne slažu u mišljenjima ne mora da znači da ne treba da sarađuju i udruženim snagama plasiraju proizvode. Na taj način se takođe dovodi do standardizacije kvaliteta proizvoda. Samim tim kad imate selo koje ima više domaćinstava koja se bave proizvodnjom, njima se isplati da zaposle jednu osobu koja će biti njihov nazovimo `menadžer` i koji će se truditi da njihovi proizvodi nađu put do tržišta širom Crne Gore. Proizvođač kako mu i ime nalaže se bavi proizvodnjom i dužnost svakog proizvođača je da drži do kvaliteta proizvoda. Takođe moraju da shvate da to što je neko dobar proizvođač ne mora da znači i nije nužno da je dobar prodavac. Moramo znati da život poljoprivrednog proizvođača zahtijeva posvećenost i nedostatak vremena je prepreka pri plasmanu proizvoda. Imamo mnoštvo ljudi širom naše prelijepe zemlje koji imaju proizvode dostojne svjetskih krem restorana ali je problem što nam nedostaje spona između proizvođača i ciljanog tržišta. Čim jedan proizvođač krene u masovnu proizvodnju često dolazi do pada kvaliteta proizvoda i jedino udruživanjem više manjih proizvođača možemo imati kvalitet, kvantitet i kontinuitet u proizvodnji. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa evropskim fondovima se trudi da stimuliše poljoprivrednike i kroz razne pozive za dodjelu sredstava i svojim projektima omogući potrebne uslove za dalji razvoj poljoprivrede. Naši preci nisu imali nikakve fondove pa su uspijevali da se bave poljoprivredom i uspjeli da poljoprivreda bude glavni izvor prihoda svake porodice.Svako ko radi pošteno i vrijedno može da živi od svog rada. Uvjek je lakše da nam je kriv neko drugi i da sistem ne valja. Svi smo mi članovi sistema tj. društvo je mehanizam čiji smo svi šarafi i kada se svi šarafi pravilno kreću mehanizam savršeno radi. Što prije to shvatimo lakše ćemo doći do rešenja svih problema. Glavni problem je odlazak mladih ljudi sa sela kao i nedostatak žena koje bi živjele na selu. Gdje nema mladih ljudi tu nema ni života. Nije nam svima mjesto u gradu i nismo svi rođeni da budemo ekonomisti i pravnici i ne možemo svi u sve da se razumijemo, neko mora i da hrani državu, a to smo olako zaboravili.
S.ĆETKOVIĆ


Da se ispravi nepravda

• Kod nas riječ seljak ima, nažalost, uvredljiv karakter. Kako da ispravimo ovu nepravdu prema ljudima koji žive na selu i koji se bave poljoprovredom?
- Baš zbog toga se i sajt zove seljak jer želimo da vratimo značenje riječi seljak . Način na koji se danas koristi nam pokazuje na kojem nivou svijesti se trenutno nalazimo. Kako siješ tako žanješ. Naš veoma loš odnos prema selu je naša prevelika želja za praćenjem novih trendova i nepoznavanje sopstvene tradicije. A ono što ne znamo je danas u svim tim zemljama čije trendove pratimo, bogati ljudi žive na selu a siromašni u gradu. Dok sami ne shvatimo vrijednost sela niko drugi nam ne može pomoći. Naša najveća greška je što uvijek očekujemo da će neko drugi promijeniti ono što mi trebamo mijenjati.


Na drugom kraju svijeta otkrio svoj životni put

Jedno vrijeme ste boravili u Latinskoj Americi i u Švajcarskoj?
- Tek kad sam imao prilike da se u džunglama Amazona susretnem sa životom u divljini koja je nemilosrdna, a opet prekrasna sam shvatio šta sve mi imamo u našoj zemlji i da moramo pametno iskoristiti ono što nam je dala priroda i uživati u blagodetima naše zemlje. Ironija je da u mom slučaju sam trebao da pođem na drugi kraj svijeta da bih shvatio šta imam kod kuće ali to je bilo jedno prelijepo iskustvo koje je značajno uticalo na moj razvoj i moj životni put. U Švajcarskoj nisam imao prilike da se toliko susretnem sa poljoprivrednim subjektima dok sam u Južnoj Americi i sam boravio po selima više nego u gradovima. Seljaci u Južnoj Americi iz našeg ugla imaju malo ali vjerujte da sa to malo su srećniji nego što možemo da zamislimo. Vrijedni su i imaju radne navike i što je najvažnije sela su živa.