Bolesti organa koji čine bilijarni sistem (žučna kesica i žučni putevi, jetra, pankreas) često se javljaju kod osoba koje, pored genetske predispozicije koja može a ne mora da bude aktivirana tokom života, imaju loše navike za trpezom. Zapaljenje žučne kese, pojava kamenca i pijeska, zapaljenje žučnih puteva, kao i brojne bolesti jetre i pankreasa daju simptomatologiju u vidu probadajućih bolova najčešće poslije višednevnog uzimanja obilnijih obroka i alkoholnih pića; bolovi se uglavnom javljaju noću i praćeni su mučninom, nagonom za povraćanjem i opštom slabošću organizma, ponekad i groznicom i povišenom temperaturom.
Dijagnostika koja će potvrditi postojanje oboljenja bilijarnog trakta i odluka ljekara o izboru terapije i eventualne hirurške procedure uvijek je praćena savjetima o promjenama režima ishrane. Koje namirnice su strogo zabranjene, a koje su preporučljive u danima akutnog napada, kao i koju hranu bi trebalo izbjegavati kao vid prevencije da do napada ne dođe, za „Dan” otkriva nutricionista Marija Bojović.
– Cilj promijenjenog režima ishrane kod pacijenata koji imaju neko oboljenje jetre, žučnih puteva i pankreasa je da popravi stanje ishranjenosti, ali ne može da bude zamjena za terapiju koju određuje doktor – kaže nutricionista Bojović. – Isto tako, izbjegavanje pridržavanja dijetetskog režima može da pojača tegobe izazvane bilo kojom bolešću organa bilijarnog sistema.
Koja su osnovna pravila kojih bi trebalo da se drže pacijenti koji imaju problem sa žučnom kesom, jetrom ili pankreasom?
– Na prvom mjestu, trebalo bi da vode računa o tome da tokom dana uzimaju četiri do pet manjih obroka, raspoređenih na svaka tri do četiri sata. Tokom trajne zaštitne dijete koja slijedi po uspostavljanju dijagnoze, ishrana bi trebalo da bude bazirana na svježem voću i povrću, sa potpunim odsustvom alkohola i gaziranih napitaka. Takođe, strogo je zabranjeno konzumiranje konzerviranih mesnih i ribljih proizvoda, kao i suhomesnatih, dimljenih, sušenih i fermentiranih mesnih proizvoda, jer bjelančevine životinjskog porijekla uz aditive koji su nezaobilazni sastojak svih kobasica, pašteta i salama izazivaju tegobe prilikom varenja. Na listi nepoželjnih namirnica kod pacijenata koji imaju dijagnostikovanu bilo koju bolest jetre, žuči i pankreasa su i pikantni, zreli i fermentisani sirevi, kao i punomasna pavlaka. Masna mesa, pršut i jaja u svim oblicima su strogo zabranjeni u akutnoj fazi napada, a tokom trajne zaštitne dijete kod pacijenata koji imaju problema sa jetrom ili pankreasom trebalo bi ih uzimati povremeno, i to u manjim količinama. Preporuka je da mahunasto povrće poput pasulja, boranije, sočiva i graška u potpunosti isključite iz ishrane, kao i teže svarljivo lisnato povrće. Kada je riječ o začinima, isključite biber, papriku i senf, kao i sve suve začine poput vegete, a so upotrebljavajte umjereno.
Kakva ishrana se preporučuje pacijentima u akutnim fazama bolesti?
– Tada je neophodno sprovoditi strogu dijetu i uzimati kašastu hranu niske energetske vrijednosti da bi se bilijarni sistem, uz medikamentoznu terapiju koju odredi ljekar, što lakše izborio protiv bolova.
Koliko hronični bolesnici griješe kada u akutnoj fazi napada bilo kog dijela bilijarnog trakta apsolutno odbijaju hranu?
– Činjenica je da u tom periodu organizam burnije reaguje na unošenje hrane, pa se pacijenti najčešće opredjeljuju za ispijanje čajeva i mlake vode. Ipak, u ishranu bi svakako trebalo uvrstiti blage čorbe i supe od povrća, sa minimalnim količinama pilećeg mesa. Takođe, pasirani obareni krompir bez ikakvih dodataka sa šoljicom niskomasnog jogurta djelovaće blagotvorno na crijevnu floru, a u isto vrijeme neće opteretiti žuč, jetru i pankreas. Važno je znati da u akutnoj fazi napada bilo kog organa bilijarnog sistema nije dobro uzimati nijednu vrstu voća, jer ono fermentira u želucu i može da pojača intenzitet bolova. Kasnije, tokom prelazne faze i kada prelazna faza prođe, pacijenti koji imaju dijagnostikovanu bolest jetre ili pankreasa mogu lagano uvoditi jednu po jednu vrstu voća u ishranu, najprije kroz kompote, a kasnije i u sirovom obliku. Vrijeme prelaska na trajnu zaštitnu dijetu utvrđuje isključivo ljekar.
Da li je kod svih bolesti bilijarnog sistema režim ishrane u akutnoj fazi bolesti i kada ona prođe isti?
– Pacijenti koji imaju dijagnostikovanu bolest žučne kesice trebalo bi da budu na rigoroznijem režimu ishrane u smislu unosa količine masti, kvasca i svježeg voća. Njihov jelovnik i u akutnoj fazi bolesti i kasnije je restriktivniji nego kod pacijenata koji imaju bolesti jetre i pankreasa. Čaj od nane, sluzave čorbe, ovsene pahuljice u obranom mlijeku, supe od pasiranog povrća, dinstana piletina sa vrlo malo putera i blagi kompoti su preporučljivi po prestanku akutnih napada. Za razliku od pacijenata koji imaju bolest jetre ili pankreasa, bolesnici koji imaju problema sa žučnom kesom trebalo bi da svedu upotrebu svježeg voća na minimum i kada prođe period prelazne dijete. Poslije operacije žučne kese ovako strog režim nije obavezan, ali u prvih mjesec dana ipak bi ga trebalo sprovoditi što doslednije.
Snežana Moldovan
Kvasac na „crnoj listi”
-Tijesta sa kvascem se teško vare, pa bi ih trebalo apsolutno isključiti iz ishrane u akutnim fazama napada jetre, žuči i pankreasa, kao i tokom prelaska na manje rigorozan režim ishrane – ističe sagovornica „Dana”. – Tokom zaštitne dijete tijesta sa kvascem trebalo bi uzimati samo povremeno, jednom u sedam do deset dana.