Svako od nas u okruženju ima osobu koja o sebi ima izuzetno visoko mišljenje. Ne postoji tema u kojoj ne briljira, iako svakom iole pažljivijem slušaocu neće promaći njegova površnost i „rupe“ u znanju, za sebe tvrdi da je u svakom segmentu savršen uprkos tome što takva tvrdnja ne odgovara realnosti, a uz sve to narcis je sklon da omalovažava druge, kritikuje ih i potcjenjuje njihov intelekt, fizički izgled, sposobnosti, odluke...
Kako izaći na kraj sa narcisoidnim tipom ličnosti i kako se što bezbolnije „izvući“ iz takvog odnosa, za „Dan“ govori psiholog Zorana Vuković.
-Narcizam spada u poremećaje ličnosti i kao i kod svakog drugog poremećaja važno je prepoznati ga na vrijeme – kaže psiholog Vuković. - Osoba koja pati od ovog poremećaja ima izraženu potrebu da joj se svi drugi dive, a ujedno je lišena empatije, i to ne prikriva. Simptomi narcizma su grandiozni doživljaji vlastite veličine i važnosti koji nisu u skladu sa realnim dostignućima, kao i okupiranost fantazijama o fantastičnim moćima i uspjehu. Narcisoidni tip ličnosti lako je prepoznati po rečenicama „ja sam najbolji od svih“, „meni niko ne može ni cipele da čisti“, „nemaš pojma, pitaj mene, ja sve znam“, „meni nije mjesto među vama, ja sam za visoko društvo“... Narcisi precjenjuju svoje sposobnosti, imaju osjećaj da im pripadaju posebna prava, skloni su da zavide drugima, a u komunikaciji su sarkastični i arogantni, a ponekad i oholi. Vole intenzivan osjećaj i pažnju, i ukoliko osjete da su na tom polju uskraćeni, pribjegavaju manipulativnim radnjama kako bi nahranili svoju sujetu i nastavili da žive u uvjerenju da su superiorni u odnosu na „ostatak svijeta“.
Koje manipulativne tehnike narcisoidni tipovi ličnosti najčešće koriste?
- Vrlo često igraju „vruće – hladno“: ili pokazuju izrazitu privrženost i saosjećajnost da bi pridobili naklonost drugih ili, ukoliko okolina prozre njihove namjere, postaju grubi i drski. Ma koliko da su vješti glumci, narcisoidne tipove ličnosti lako je prepoznati kao „vukove u jagnjećoj koži“; u toj fazi komunikacije oni se ponašaju snishodljivo, izgovaraju rečenice za koje su sigurni da želite da čujete, podržavaju vas u svakoj vašoj namjeri..., sve dok vas ne pridobiju. Ukoliko u tome ne uspiju, za tili čas znaju da se preobrate u suštu suprotnost – postaju verbalno agresivni, vrijeđaju, omalovažavaju i na kraju se distanciraju, jer „ne žele da se miješaju“ sa „običnim svijetom“. Narcisoidne tipove ličnosti ne odlikuje strpljenje, pa je zato lako prepoznati njihove prave namjere već u prvim nedjeljama komunikacije.
Da li se čovjek rađa kao narcis ili to postaje tokom života?
- Iako se razvijamo tokom čitavog života, period djetinjstva je najosjetljiviji period kada se mogu razviti narcisoidne crte ličnosti. Tada stičemo prva iskustva na osnovu kojih formiramo uvjerenja o vlastitom „ja“, o drugim ljudima i o životu uopšte. U periodu djetinjstva imamo potrebu da prve zaključke o važnim životnim pitanjima potvrdimo kao ispravne i tačne kroz lično iskustvo, ali ti zaključci ne moraju uvijek da budu realni. Roditelj koji podržava dijete u svakom zaključku i svakom postupku čini mu „medvjeđu uslugu“, jer kod djeteta stvara atmosferu uvjerenja da je bezgrešno, najsposobnije i najpametnije. S druge strane, dijete koje odrasta u porodici bez podrške i ljubavi traži prostor za iskazivanjem svog „ja“, ali to čini na pogrešan način pokušavajući da se nametne kao superiorno i nadmoćno. Dakle, pohvale u vaspitanju djeteta su od velike važnosti za njegovo zdravo odrastanje, ali da bi te pohvale bile pedagoški korektne, trebalo bi prije svega da budu realne, baš kao i kritike.
Gdje se briše granica između zdravog samopouzdanja i narcizma, i kada narcizam prerasta u patologiju?
- Osnova svake osobe koja ima zdravo samopouzdanje je vjerovanje u vlastite sposobnosti i svjesna spoznaja da neka znanja i vještine nije savladala, da postoje drugi koji su bolji od nje u nekoj oblasti – imaju više znanja, fizički su privlačniji i slično. Samopouzdanje nije isto što i superiornost u svakom segmentu života. Slika superiornog „ja“, odnosno patološkog narcizma rađa se kada osoba gradi i voli fiktivnu sliku o sebi, predstavljajući je okolini kao jedinu ispravnu i ne prihvatajući realnost. Važno je znati da narcisi mogu da izgrade zavidne karijere, ali ne i zdrave i iskrene prijateljske i emotivne veze.
Može li se narcizam izliječiti?
- Psihoterapijski pristup ima smisla samo onda kada klijent osvijesti da superiorno „ja“ upravlja njegovim životom i kada želi da ga se oslobodi, da spozna sebe u pravom svjetlu i da, što je najvažnije, prihvati sebe kao nesavršenog i „prosječnog“. Taj put nije ni lagan ni kratak, zahtijeva vrijeme, trud i posvećenost, ali može da da dobre rezultate.
Snežana Moldovan
Emotivne veze
- Osobe koje sebe doživljavaju superiornim u odnosu na druge u emotivnim vezama prolaze kroz tri faze: fazu obožavanja „druge polovine“, fazu kontrolisanja „druge polovine“ i fazu odbacivanja, uz vrijeđanje, omalovažavanje i potcjenjivanje vlastitog emotivnog izbora – ističe psiholog Vuković. – Narcisi lako prekidaju emotivne veze i nisu u stanju da pate, jer je za njih patnja „gubljenje vremena“; oni će danas prekinuti vezu dugu godinu ili dvije, a već za nedjelju dana će imati novog partnera ili partnerku.