Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić ocijenio je u razgovoru za „Dan” da trenutno nedostaje 20 timova izabranih doktora za odrasle i pet izabranih doktora za djecu, sa pratećim osobljem, koji bi nadomjestili postojeći nedostatak kadra u toj zdravtsvenoj ustanovi. On napominje da je taj nedostatak evidentan prema postojećem aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u DZ i stvarnom stanju broja osiguranika, odnosno broja važećih zdravstvenih knjižica u glavnom gradu. Kavarić dodaje da je izrada novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u toku.
– Sistematizacija je hitno potrebna iz razloga verifikacije postojećeg stanja, odnosno primjene rezultata popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori iz 2011. godine, kao i velikog broja pacijenata koji usluge primarne zdravstvene zaštite primaju u DZ, a registrovani su kod izabranih doktora u drugim zdravstvenim ustanovama, odnosno drugim opštinama Crne Gore. Na području Podgorice, prema podacima kojima raspolažemo, trenutno postoji oko 240.000 zdravstvenih knjižica, što znači da toliko građana potencijalno ima pravo na registraciju u glavnom gradu. U tom broju je sadržano oko 30.000 osiguranika koji trenutno nijesu registrovani u DZ – ističe Kavarić.
Prema njegovim riječima, prethodna godina bila je i te kako radna u toj ustanovi, gdje je obavljeno oko 700.000 prvih pregleda, dok je dnevno u prosjeku medicinsku zaštitu dobilo između 5.000 i 7.000 pacijenata. U 2014. godini u Centru za laboratorijsku dijagnostiku obavljeno je preko milion laboratorijskih analiza, a u Centru za RTG dijagnostiku od 300 do 400 dijagnostičkih pregleda dnevno. Jedinica za patronažu imala je prosječno 500 kućnih posjeta, dok je oko 100 posjeta dnevno obavljeno radi uzorkovanja za laboratorijske nalaze nepokretnim bolesnicima.
– Takođe, prosječno smo transportovali više desetina pacijenata dnevno u raznim smjerovima i pravcima u glavnom gradu i širom Crne Gore – objašnjava Kavarić.
On je rekao da u DZ radi 80 izabranih doktora za odrasle, 27 izabranih doktora za djecu i devet izabranih doktora za žene.
– Mi pružamo zdravstvenu zaštitu i licima koja se ne mogu registrovati u podgoričkom DZ, jer su registrovani u drugim crnogorskim gradovima, a privremeno, za kraći ili najčešće duži period borave u glavnom gradu. Tu populaciju čini prije svega oko 10.000 studenata na univerzitetima, te oko 15.000 penzionera iz drugih gradova koji su kod svojih porodica i oko 10.000 zaposlenih u Podgorici koji su prijavljeni u domovima zdravlja širom Crne Gore. Svi oni dobijaju kompletnu zdravstvenu zaštitu kod nas. Pružamo zdravstvene usluge i raseljenim licima u kampu Konik i licima sa statusom azilanata kojih je više hiljada, što je ukupno pola države – kaže Kavarić.
On upozorava da veliki problem za rad te ustanove predstavljaju prostorni kapaciteti.
– Nastojaćemo da u narednom periodu stavimo u funkciju i naše objekte u centru grada, čime će dobar dio naših organizacionih cjelina dobiti adekvatnije uslove za rad. Naša zdravstvena ustanova je jako dobro i organizaciono povezana sa svim domovima zdravlja. U narednom periodu radiće se i na dodatnoj funkcionalnoj integrisanosti primarnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja sa sekundarnim i tercijarnim nivoom – bolnicama i KCCG, kako bi se obezbijedila bolja i efikasnija prohodnost informacija i pacijenata – rekao je Kavarić.
On smatra da bi se na taj način skratio put od prvog pregleda do ljekara specijaliste.
– Želimo da napravimo sistem da kada građani dobiju uput za bolnicu ili Klinički centar, odmah dobiju i vrijeme i datum pregleda. Na taj način se štedi vrijeme i pacijenata i zaposlenih, a time se postojeći troškovi svode na neophodne. Potrebna je adekvatna funkcionalna integracija informatičkog i organizacionog sistema kako bismo razvili druge servise – smatra Kavarić.
Kako kaže, pored zakazivanja pomak se mora napraviti u razmjeni informacija.
– Ljekaru u Kliničkom centru mora biti dostupan set informacija koji ima izabrani ljekar u Domu zdravlja. Tako će lakše „putovati” svi brojni dijagnostički konsultantski nalazi u oba smjera. Opservacije će biti lako dostupne, nema trošenja papira, a izabrani ljekar će moći kompetentnije, brže i kvalitetnije da rješava zdravstvene probleme svojih pacijenata i da predloži najbolju terapiju – dodao je Kavarić.
On je kazao da treba iskorijeniti pomisao na pojavu korupcije i kapacitete zdravstvenog sistema.
– Institucije ovog tipa moraju da se okrenu principu modernog menadžmenta. Treba raditi na tome da građani imaju povjerenje u zdravstvenu instituciju. To se postiže i kroz funkcionalno integrisanje svih zdravstvenih nivoa i ustanova – istakao je.D.BOGOJEVIĆ
Uspješan sistem dobro brine o djeci i majkama
Kavarić je ocijenio da se uspješnost zdravstvenog sistema u jednoj državi prepoznaje po nekoliko segmenata.
– To je odnos prema novorođenčadima, djeci i majkama, briga o starim licima, organizacija upravljanja kvalitetom i zaštita prava pacijenata. Održivost, efikasnost i efektivnost tako osjetljivog sistema u državama kakva je naša, umnogome utiče na kvalitet života građana – rekao je Kavarić.
On smatra da će poboljšanju kvaliteta zdravstvenog sistema doprinijeti integracije u Evropskoj uniji.
– Na taj način postojeći uslovi, servisi i usluge na teritoriji čitave države dovešće na optimalni i zakonom i procedurama propisani nivo. Od osnovnih higijensko-organizacionih do tehničko-tehnoloških, greške i nemar moraju biti svedene na najmanju moguću mjeru – kaže Kavarić.
Zdravstvene stanice na 25 lokacija
Kavarić je sapštio da se zdravstvena zaštita građana u glavnom gradu može ostvariti na primarnom nivou na 25 lokacija, od čega su sedam DZ.
– Imamo DZ u Bloku pet, Staroj varoši, Novoj varoši, na Starom aerodromu, Koniku, Tuzima i Zeti. Pored toga imamo osam gradskih ambulanti na Zabjelu, u Zagoriču, Tološima, Donjoj Gorici, Maslinama, u centru, studenska ambulanta. Imamo 10 seoskih ambulanti u Lijevoj Rijeci, Pelevom brijegu, Zatrijepču, Ublima, Komanima, Drezgi, Biočima, Barutani, Gradcu i Karabuškom polju – rekao je Kavarić.
Godina nagrada
Kavarić je kazao da je DZ Podgorica u 2014. godini dobio nekoliko nagrada za rad i doprinos poboljšanju zdravstvene zaštite. Kako je rekao, poslednje u nizu su nagrade Ljekarske komore „Radovan Zogović” i „19. decembar” povodom dana Podgorice.
– Više smo navikli na kritike nego na hvalospjeve. Nadam se da ćemo uspjeti da odgovorimo na sve izazove i ispunimo očekivanja građana – rekao je Kavarić.
Biti doktor je stil života
Kavarić je kazao da zdravstvena zaštite mora biti osnova sistema na svim nivoima, od baze do vrha.
– Svi u društvu moraju povesti računa i shvatiti da biti doktor nije samo profesija. To je stil života 24 sata, to je etički stav i humanost koja se podrazumijeva i koja je sistemski uređena – kaže Kavarić.