Rukovodilac Laboratorije za opštu biologiju i zaštitu mora u Institutu za biologiju mora (IBMK) Kotor dr Vesna Mačić apelovala je na Univerzitet Crne Gore (UCG) da dugoročno riješi radni status naučnih saradnika u kotorskoj ustanovi Branke Pestorić, Zdravka Ikice i Aleksandre Huter.
– Ukoliko se u najskorije vrijeme i dugoročno ne riješi radni status pomenutih kolega, najlogičnije bi bilo da zatvorimo Institut i da se više ne zamajavamo pričom o istraživanju mora, nauci, održivom razvoju, EU i međunarodnim konvencijama. To bi barem bilo realno, jer pričati o opštoj biologiji mora sa tri čovjeka, meni zaista postaje degutantno – poručila je Mačićeva rektorki Univerzitata CG Radmili Vojvodić i ministarki nauke dr Sanji Vlahović u otvorenom pismu koje im je uputila povodom lošeg odnosa UCG i Vlade prema zapošljavanju stručnih mladih kadrova u IBMK. Ona je istakla da je njeno otvoreno pismo „kao krik iz očaja”. Sigurna je, kaže, da se njeno obraćanje neće svidjeti direktoru instituta dr Mirku Đuroviću „jer smo se već razmimoilazili u sličnim prilikama”.
U Laboratoriji za opštu biologiju i zaštitu mora, pored Mačićeve, koja je specijalista za fitobentos, trenutno rade još samo dva naučna saradnika za fitoplankton i za bodoljokošce. Ističući da njena koleginica Pestorić, koja se specijalizovala za oblast zooplanktona, skoro dvije godine čeka na odobrenje za izbor u naučno zvanje, Mačićeva upozorava da je u istoj situaciji i Zdravko Ikica (ribarstvo), te da je slično i sa Aleksandrom Huter (mikrobiologija). Njih troje, pojašnjava, primljeno je u IBMK da bi u okviru nacionalnih naučnih projekata za doktorante, uradili svoje doktorske disretacije za oblasti koje su Crnoj Gori potrebne i koje je finansiralo Ministarstvo nauke od 2008. godine.
– Sada, kada su to usavršeni kadrovi koji su nam neophodni, postavlja se pitanje da li mogu da dobiju radni angažman. Morate priznati da je onda najlogičnije pitanje – pa što smo dosad ulagali u njih, u njihove doktorate i usavršavanje ako ih nećemo zadržati? Nema baš veze sa logikom zar ne? Takođe, koleginici Sandri Marković je od ovog mjeseca istekao ugovor i ona više nije radnik Instituta. Da vas podsjetim, od februara 2015. godine Laboratorija za opštu biologiju i zaštitu mora je akreditovana za mikrobiološke analize morske vode, što nam, između ostalog, daje mogućnost da se kandidujemo za tendere kod Morskog dobra i drugih i da time prihoduje i za UCG. Ali, koleginica Marković je bila nadležna za akreditovani sektor mikrobiologije, tako da u suštini bez nje ni akreditacija u koju je uloženo dosta rada i više hiljada eura, neće moći da se održi. Veza sa logikom? Opet je nema – konstatuje Mačićeva.
Ona u pismu podsjeća da je od 2004. godine, kada je institut postao dio UCG, izgubljeno deset radnih mjesta, pa u Institutu trenutno radi samo 28 ljudi. Mačićeva tvrdi i da bivši rektor Predrag Miranović „nije ispoštovao dogovor da se novi, mladi ljudi zapošljavaju na mjesto onih koji odlaze u penziju”, te da će za par mjeseci još nekoliko mlađih kadrova biti u sličnoj situaciji kao troje kolega iz laboratorije kojom rukovodi.
Mačićeva podsjeća rektorku da je prilikom nedavne posjete Institutu izjavila da zna kako ta ustanova ima veliki broj inostranih projekata i kako bi UCG praktično trebalo da ima posebnu kancelariju za administraciju projekata Instituta.
– To valjda dovoljno govori o tome koliko se trudimo da iz inostranih fondova povučemo sredstva i razvijamo istraživanje i očuvanje mora – navodi Mačićeva.
Ona je kolegama sa UCG koji prigovaraju zbog plata zaposlenih u Institutu poručila da more, koje pokriva više od 70 odsto naše planete, „ne može da se istražuje sa plaže, niti iz kancelarije”. Istakla je i da njene mlade kolege koje ostaju bez posla, imaju već objavljene naučne radove u SCI bazi „više nego pojedini redovni profesori na nekim fakultetima”.
Mačićeva je podsjetila, između ostalog, da se zahvaljujući rezultatima istraživanja naučnika iz Instituta, koji se ustupaju nadležnim institucijama, obezbjeđuje dobar dio podataka koji je obaveza svake zemlje u smislu monitoringa životne sredine i sprovođenja ratifikovanih međunarodnih konvencija.
– Zahvaljujući konkretno međunarodnim projektima u koje sam uključena, dosad sam državi Crnoj Gori višestruko vratila sve moje plate zajedno, od kad sam počela da radim 1997. godine, a na UCG i Ministarstvu nauke imate sve te podatke – navela je Mačićeva, podsjećajući na značaj sprovođenja istraživanja dubokog Jadrana. B.M.
U Boki najezda meduza
Mačićeva je čelnike UCG i resornog ministarstva upozorila i na masovnu pojavu meduza u Bokokotorskom zalivu.
– Znam da mnogi od vas misle da biolog treba da zna sve vrste riba, žaba, ptica, buba, korova, meduza... Ali znate, kada neko slomi ruku, ne ide ni kod interniste, ni kod pedijatra, ni kod ginekologa. Sve su to ljekari i oni će vam sigurno pružiti prvu pomoć, ali svi ćemo ipak potražiti specijalistu ortopeda. Kao biolog informišem vas o meduzama koje su se masovno pojavile u Bokokotorskom zalivu. Ovo nijesu jedine meduze kojih sada ima, nijesu ni najbrojnije, ali za ove (kao biolog koji se bavi morskim travama) znam da žare i smatram za neophodno da vas informišem, jer kad počne turistička sezona posebno je nezgodno ako žarne ćelije dođu u dodir sa okom, dok opekotine na koži lakše zarastaju. Za ostale detalje, ako interesuje vas ili novinare ili bilo koga, moraćete da pitate specijalistu za zooplankton – navela je ona uz pitanje „kuda sve to ide”.
Možete i mene otpustiti
– Ipak, smatram da je sloboda govara zagarantovana (makar formalno), i smatrala sam da vam kao rukovodilac Laboratorije za opštu biologiju i zaštitu mora, i pored svih dosadašnjih zvaničnih dopisa i razgovora, moram skrenuti pažnju na kadrovske probleme koji značajno utiču na naš dalji rad. Ako vam se baš mnogo ne sviđa moja sloboda govora, radovaće vas činjenica da i meni ističe ugovor za oko godinu dana, pa mi slobodno već sada možete pripremiti otkaz – poručila je dr Vesna Mačić.