Udruženje privatnih apoteka podnijelo je zaštitniku ljudskih prava i sloboda Šućku Bakoviću inicijativu da se ispita da li je Fond za zdravstveno osiguranje prekršio niz zakona raskidom ugovora o izdavanju ljekova na recept sa 109 apoteka. Direktorica Udruženja privatnih apoteka Julija Pešić kazala je za „Dan” da očekuje da će Baković u najbržem roku donijeti odluku o nezakonitom raskidu ugovora sa privatnicima i da će ona biti u njihovu korist.
– Zahtijevamo od ombudsmana da utvrdi da li su prekršeni zakoni o zabrani konkurencije, diskriminaciji, o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju, kao i prava pacijenata i apotekara. Od odluke ombudsmana zavisi šta ćemo dalje preduzeti kako bismo se izborili za prava koja su nam zagarantovana Ustavom, istakla je Pešićeva.
Ona je optužila nadležne iz Fond za zdravstveno osiguranje da su iznijeli netačne informacije da postoji limit u ugovorima sa privatnim apotekama.
– Finansijski limit je interna odluka Fonda da dodijeli 3,6 miliona eura za izdavanje ljekova na recept u privatnim apotekama. To nije u skladu sa zakonom o zdravstvenoj zaštiti i pravima pacijenata. Šta je trebalo da uradimo, da građanima koji stoje prvi u redu izdamo ljekove, a ostalima da kažemo da smo u limitu i da smo spriječeni, objašnjava Pešićeva.
Ona podsjeća da je ugovor trebalo da traje do kraja godine, a raskinut je mjesec ranije.
– Vlada je ovim projektom najavila strukturne reforme, koje nijesu jednostavne i brze, već su bolne i dugotrajne. Nijesmo očekivali da ćemo poslužiti kao bajpas za prevazilaženje nestašica ljekova, dugotrajnih procesa realizacije tendera i drugih problema u zdravstvenom sistemu. Niko se ne bi latio ovoga posla i organizacije za izdavanje ljekova na recept, da je znao da će se ugovori ovako raskinuti, kazala je Pešićeva.
Smatra da je glavni problem na tržištu ljekova to što ne postoje referentne cijene i lista.
– Ne postoji referentna lista ljekova po njihovom nazivu, već po hemijskom sastavu. Ako imamo pet-šest ljekova sa istim hemjskim sastavom za jedno oboljenje, ali od različitih proizvođača, mi i Montefarm nijesmo obavezani da ih sve izdajemo, nego samo jedan koji je prošao na tenderu, čime imamo dozvolu od proizvođača da ga na taj način distribuiramo. Imali smo problem što smo nabavljali lijek po komercijaloj cijeni i tek kada ga izdamo na recept, dokumentujemo proizvođaču kako smo ga prodali i onda dobijamo nadoknadu za razliku između komercijalne cijene i tenderske, objašnjava Pešićeva.
Ona kaže da privatnike niko nije ugovorom obavezao da izdaju zamjene određenih ljekova, sem one koji su prošli tendersku proceduru.
– Maksimalno smo se trudili da poštujemo ugovor u onim odredbama koje su postojale, tvdri Pešićeva.
Ona je rekla da je Vlada usvojila uredbu o formiranju maskimalnih cijena ljekova, koja je stupila na snagu 28. novembra, i ona će na kvalitetniji način regulisati tu oblast.
– Rok za proizvođače da dostave potrebnu dokumentaciju i da se prijave za formiranje maksimalne cijene ljekova je 90 dana. To jest treba da se prijave do februara, a onda imaju dva mjeseca ograničenja da se cijene formiraju, što znači da se nove cijene ljekova ne mogu koristiti prije prvog maja, smatra Pešićeva.
D.B.
Nejednakost u cijenama
Pešićeva je navela da uredbom o formiranju maksimalne cijene ljekova treba da se postigne njihova veća dostupnost. Kako kaže, posebno kod medikamenata koji su istog sastava i imaju istu namjenu.
– Ako postoji deset paralelnih ljekova sa istim hemijskim sastavom, oni građanima treba da budu dostupni po istoj cijeni, što će doprinijeti i racionalizaciji troškova za liječenje, rekla je Pešićeva.