Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori se od svih oblika tumora liječilo 7.944 građana, koji su u 2014. godini hospitalizovani u zdravstvenim ustanovama. Institut je saopštio „Danu” da se prema podacima o obolijavanju, koji im se putem izvještaja dostavljaju iz bolnica, zbog malignih bolesti izabranim ljekarima obratilo 1,30 odsto od svih pacijenata. Institut nema podatke o broju oboljelih u 2015. godini.
– Prema registru bolesti 10,74 procenta pacijenta sa kancerom je zbrinuto u odnosu na ukupan broj bolničkih liječenja. Prema preliminarnim podacima iz Registra malignih neoplazmi koji se vodi u Institutu za javno zdravlje, a na osnovu dostavljenih prijava zdravstvenih ustanova koje su zakonom propisane, broj novooboljelih od malignih neoplazmi tokom 2014. godine iznosi 2.593 (uključujući i tzv. nemelanomske tumore kože, kojih je bilo 223) – ističu iz Instituta.
Takođe ističu da su najčešće registrovana maligna oboljenja rak dojke, rak bronha i pluća, rak debelog crijeva, rak kože, rak mokraćne bešike i rak prostate.
– Praćenjem bolničkog morbiditeta, nijesu uočene značajne promjene u broju bolničkih liječenja zbog tumora u periodu poslednjih pet godina. Stvarni trend obolijevanja moguće je pratiti tek višegodišnjim prikupljanjem podataka putem registra (registracijom novooboljelih), njihovom obradom i analizom – smatraju u Institutu.
Iz te institucije kažu da je smanjenje obolijevanja od malignih bolesti moguće kroz intervencije na populacionom nivou i zdravstvene intervencije na individualnom nivou za pojedince koji su u visokom riziku da obole.
– Važan dio smanjenja obolijevanja od malignih bolesti je smanjenje uticaja faktora rizika vezanih za ove bolesti. Najznačajniji faktori rizika za nastanak malignih oboljenja su: upotreba duvana, nezdrava ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, određene infekcije, nasledni (genetski) faktori, starost, kao i izloženost brojnim kancerogenim agensima iz životne i radne sredine – navode iz Instituta.
Iz Instituta predlažu veliki broj javno zdravstvenih intervencija koje su usmjerene na smanjenje upotrebe duvana, nezdrave ishrane i povećanje fizičke aktivnosti, a istovremeno i promociji zdravih stilova života.
– Mnogobrojna istraživanja su pokazala da skrining programi nekih vrsta raka mogu uticati na smanjenje broja oboljelih i umrlih, jer omogućavaju otkrivanje prekanceroznih lezija ili bolesti u ranoj, asimptomatskoj fazi, kada je liječenje najdjelotvornije – preporučuju iz Instituta.
D.B.
Skrining grlića materice do kraja marta
Iz Instituta su kazali da je započeto sprovođenje skrininga raka dojke u decembru prošle godine i da će se nastaviti sa preventivnim pregledima kod žena.
– Očekujemo uvođenje skrininga raka grlića do kraja marta. Započeli smo skrining kancera debelog crijeva u junu 2013. godine, čime bi se nastavila adekvatna zdravstvena zaštita građana koji su pod rizikom – rekli su iz Instituta.