Veliki broj pacijenata kojima treba slušni aparat ne može da zakaže preglede i čekaju do 40 dana kod specijaliste za uho, grlo i nos ORL u Opštoj bolnici na Cetinju, gdje radi jedini stručnjak koji propisuje to medicinsko pomagalo. U ovoj bolnici, gdje dolaze pacijenti iz svih gradova, uključujući i Podgoricu, kažu da imaju „veliku listu čekanja svakog mjeseca, koja ne može da odgovori potrebama pacijenata sa oštećenjem sluha”.
Direktorica Opšte bolnice na Cetinju Sonja Radojičić kazala je za „Dan” da pacijenti iz čitave države čekaju do 40 dana na pregled konzilijuma ORL, što im predstavlja problem, jer nemaju dovoljno kapaciteta za upute koje im dolaze iz svih ustanova na nivou Crne Gore. Ona ističe da su kontaktirali Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje i da su dobili dozvolu za dopunsko (mimo norme) angažovanje supspecijaliste ORL za slušne aparate Maje Jovanović. Radojičić dodaje da i pored toga, jedan broj pacijenata ostaje nepregledan na vrijeme.
– Tražili smo od Fonda da se ambulante za slušne aparate u našoj ustanovi ne ograničavaju samo na mjesec dana, već da to bude dva ili tri mjeseca. Naši ljekari na odjeljenju za ORL veliki posao odrađuju mimo svih tehničkih i ljudskih resursa. Imamo na odjeljenju troje specijalista otorinolaringologa i jednog koji je na specijalizaciji. Ljekarka Jovanović je samo ovog ponedjeljka propisala 22 slušna aparata i odradila preko 30 pregleda, a prima pacijente i četvrtkom. Nezadovoljnih pacijenata uvijek ima, ali trudimo se svima da izađemo u susret. Čekaju na pregled najviše 40 dana, prema mojim informacijama. Nedostaju nam smještajni kapaciteti i kreveti, jer se u našoj bolnici na odjeljenju za ORL liječe pacijenti sa kohlarnim (slušnim) aparatima, oboljenjima nosa, krajnika, odnosno sva oboljenja tih organa – ističe Radojičić.
Ona objašnjava da se pacijentima sa oštećenjem radi kompletna audiometrija, odnosno obrada sluha, kako bi se dobili precizni parametri o potrebnom liječenju ili pomoći aparata.
– Poslije toga se pacijentu dodjeljuje slušni aparat. Zbog uvećanja broja pacijenata i češće patologije na nivou Crne Gore, mi smo već napravili plan za dopunske ambulante po tom pitanju. Specijalizacija, nabavka opreme i edukacija je nešto što je na dugom štapu, ali ne znamo kada će biti unaprijeđen taj dio zdravstvenog sistema. O tome treba da odlučuju zdravstvene institucije, jer smo dobili samo jednog supspecijalistu iz oblasti sluha. Obavljamo vanredne preglede poslije radnog vremena, da ne bi građani čekali i radimo maksimalno sa postojećim kapacitetima – poručuje Radojičić.
Direktor Klinike za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore Mirko Popović kazao je za „Dan” da u toj ustanovi ne mogu da vrše preglede i propisivanje slušnih aparata jer nemaju supspecijalistu iz audiologije i tehničke kapacitete.
– Usluga se ne odrađuje u KCCG, upravo zbog nedostatka kadra i nekih tehničkih nedostataka, koji će biti prevaziđeni dolaskom supspecijaliste audiologa i nabavkom tihe komore. Stara organizaciona šema je podrazumijevala da se propisivanje, distribucija i servis slušnih aparata obavljaju na jednom mjestu, a to je bilo Cetinje. KCCG ima specijalistu koji privodi kraju supspecijalizaciju iz audiologije, koja je trenutno prekinuta zbog porodiljskog bolovanja. Očekujemo da će edukacija biti kompletirana za par mjeseci – ističe Popović.
On kaže da Klinički centar nema podatke o broju pacijenata koji čekaju na dobijanje slušnog aparata.
– Pacijenti koji se žale na oslabljen sluh bivaju pregledani u KCCG, odredi im se stanje sluha, i postavi indikacija za upotrebu slušnog aparata. Nakon toga se pacijentu napiše izvještaj i preporuka da se javi u ORL Cetinje za dobijanje aparata, tj. određivanje tipa aparata, izlivanje ušne olive i obuka za upotrebu – objašnjava Popović.
D.B.
U KCCG čekaju da završe specijalizacije
Popović naglašava da KCCG ima 10 specijalista ORL, ali da taj broj nije dovoljan i manji je od broja predviđenog novom sistematizacijom radnih mjesta.
– U toku su četiri specijalizacije iz ORL za KCCG, od toga dvije na samom početku. Očekujemo da i taj nedostatak bude riješen, kako bi pacijenti sa oboljenjima uha, grla i nosa imali sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu – rekao je Popović.