Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Šućku Bakoviću podneseno je 39 pritužbi na povredu prava na zdravstvenu zaštitu, a najveći problem predstavljaju žalbe na nedostatak ljekara i uslova za liječenje djece, navodi se u godišnjem izvještaju. Baković ističe da su se pritužbe na povredu prava na zdravstvenu zaštitu djece odnosile na nedostatak stručnjaka u zdravstvu, liječenje u inostranstvu, uključujući i troškove boravka, korišćenje nekonvencionalnih metoda liječenja, zaštitu mentalnog zdravlja, kao i nepristupačnost objekta Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u Podgorici.
– Najveći broj pritužbi podnijela su lica u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija. Zaštitnik je na osnovu obraćanja pojedinih građana i prateći situaciju u zdravstvenom sektoru koji se odnosi na djecu, zapazio da postoje određene slabosti sistema zdravstvene zaštite u Crnoj Gori: ustanove koje pružaju usluge zdravstvene zaštite suočavaju se s problemom nedostatka određenih obrazovnih profila i dodatne edukacije postojećeg kadra. Primjetan je nedostatak određenih specijalista za djecu – oftalmolozi, ortopedi, alergolozi i sl. Uočeni su određeni napori na kreiranju minimuma standarda u vezi sa zdravstvenom zaštitom djece, ali i dalje usluge zdravstvene zaštite nijesu podjednako dostupne svoj djeci, ističe Baković u izvještaju.
On upozorava da zdravstveni sistem mora obezbijediti u svakom smislu dostupnu i pristupačnu, integrisanu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, razvoj i jačanje kadrova u zdravstvu, održivost finansiranja i postavljanje građanina u centar sistema zdravstvene zaštite.
– Potrebno je sprovoditi aktivnosti na prenošenju znanja o faktorima rizika, izbjegavanju rizika za obolijevanje, ponašanju u pojedinim situacijama i kod pojedinih bolesti, prosvećivanju posebno ugroženih grupa i područja. Ovo, posebno imajući u vidu podatak da je u prethodnoj godini jedno dijete starosti šest godina preminulo od posledica neadekvatnog tretiranja stanja u kojem se našlo (vašljivost), od strane neupućenog roditelja, navodi se u izvještaju.
Baković u izvještaju kaže da je u preporukama UN Komiteta za prava djeteta naloženo da se usvoje standardi za zdravstvene usluge prilagođene adolescentima i sveobuhvatnu strategiju za sprovođenje i praćenje tih servisa.
– Potrebno je adolescentima pružiti odgovarajuće usluge reproduktivnog zdravlja, uključujući edukaciju o reproduktivnom zdravlju u školama kako bi se smanjio broj trudnoća kod tinejdžerki, ali i razvijati programe prilagođene adolescentima za pomoć majkama tinejdžerkama i njihovoj djeci. Rješavati učestalu pojavu upotrebe droga, duvana i alkohola među djecom, između ostalog, dajući djeci precizne i objektivne informacije o upotrebi ovih supstanci, uključujući i duvan, i poboljšati pristup uslugama rehabilitacije, piše u izvještaju.
D.B.
Vakcinacija nije uslov za obrazovanje
Baković navodi da je zaštitnik Ministarstvu zdravlja dao mišljenje na Nacrt zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim je utvrđena obavezna vakcinacija za boravak djece u predškolskim i školskim ustanovama, te ustanovama za smještaj djece bez roditeljskog staranja.
- Zaštitnik smatra da se boravak djece ne može uslovljavati prethodnom vakcinacijom. Osnovno obrazovanje je obavezno, a uslovljavanjem predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja vakcinacijom, djeci koja nijesu vakcinisana, a koja nijesu bolesna, uskraćuje se pravo na obrazovanje i vaspitanje, čime se dolazi u situaciju višestrukog kršenja njihovih prava, navodi se u izvještaju.