Kruzing turizam na neki način je spas za Kotor, međutim ne možemo projektovati da dugoročno zavisimo od njega, već moramo zavisiti i od hotelskih kapaciteta, a grad ima svega 5.000 registrovanih ležaja, kaže direktor kotorske Turističke organizacije (TO) Mirza Krcić. On je u razgovoru za „Dan“ saopštio i da je nezahvalno prognozirati kada će UNESKO grad dobiti značajnije hotelske kapacitete, budući da je jedini primorski grad u Crnoj Gori koji devet godina nema veći hotel. Nekadašnji društveni hotel „Fjord“ nakon prodaje kupcu iz Irske već duže vrijeme nalazi se u ruševnom stanju. „Svijetlo u tunelu“ je nedavna prodaja hotela „Teuta“ u Risnu, za koji se Krcić nada da će ove ljetnje sezone početi da radi u punom kapacitetu, jer je novi vlasnik, firma Ju Briv, započela njegovu adaptaciju.
- Kotorski turizam mora zavisiti i od hotelskih kapaciteta, pa zašto jednoga dana ne razgovarati i da se na dijelu obale otvorenog mora prema Krimovicama i Bigovi u Grblju napravi jedan luksuzni turistički kompleks. Međutim, to nije samo problem za grad Kotor, nego i države Crne Gore da razmišlja u tom pravcu - uvjeren je Krcić.
On je naveo da je Turistička organizacija Kotor lani prihodovala oko 800.000 eura, preciziravši da će oko dvije trećine sredstava biti usmjereno za promotivne aktivnosti i sufinansiranje manifestacija, dok je prihod za Nacionalnu TO iznosio oko 140.000 eura.
Krcić je najavio da će TO Kotor tokom ovog mjeseca učestvovati na tri sajma i to; 15. januara u Beču, od 20. do 25. januara u Istanbulu i 29. u Bratislavi.
Pohvalivši se da je minule turističke sezone, kada su u pitanju primorski gradovi, Kotor, poslije Tivta, zabilježio najmanje primjedbi turista, istakao je da su ipak evidentirani problemi velikih saobraćajnih gužvi, divljih deponija, neuređenih plaže, a djelimično i buke, a najveći je nedostatak velikih hotela.
-Prema anketama koje je TO sprovela turisti koji su obišli Stari grad zadovoljni su čistoćom i ljubaznošću, ali su problem divlje deponije prema Njegušima i duž novog puta prema Nikšiću. Na našu intervenciju Komunalno preduzeće ukloni taj otpad, ali se problem ponavlja. To se rješava oštrom kaznenom politikom, čak i zatvorskom kaznom, jer to je vrsta ekološkog zločina i za to treba zbilja ozbiljno odgovarati. Ukoliko želimo da budemo ozbiljna turistička destinacija moramo da stvaramo ambijent, da se ne hvalimo samo prirodnim ljepotama koje imamo, nego i da ga njegujemo i unaprijeđujemo. Lani smo imali problema sa ruskim tržištem i sada treba obezbijediti neko novo. Crna Gora pripada Mediteranu-dragulju, a zemlje oko nas su zahvaljujući tome što su u Evropskoj uniji, ali i boljoj zakonskoj regulativi i svijesti građana, naprednije, i mi moramo da budemo konkurentni u tom dijelu - smatra Krcić.
Podsjetivši da Kotor godišnje posjeti oko 100.000 izletnika koji autobusima dolaze iz Dubrovnika, ukazao je na neophodnost rekonstrukcije Jadranske magistrale od Debelog brijega do Ade Bojane. On je kazao da je planom TO za ovu godinu predviđena izrada studije održivim upravljanjem kotorskih bedema.
-Treba više poraditi na održavanju bedema i naći model kako uništiti biljke koje rastu iz zidina i koje će ih definitivno oštetiti. To će ići u paketu kada bude krenula priča o izgradnji žičare, što može biti brzo realizovano ako se tom projektu ozbiljno pristupi. Time bi i bedemi imali detaljnu rekonstrukciju i punu valorizaciju otvaranjem suvenirnica i restorana. To je nešto što je neminovno u naredne tri, četiri godine, a ako se to ne desi onda svakako odgovornost je na svima nama - zaključio je Krcić.
B.M.
Ulaznica na bedeme četiri eura
Kako je „Danu“ saopštio predsjednik Opštinskog odbora Liberalne partije Vido Drašković ta stranka će na sledećem zasijedanju Skupštine opštine Kotor formalizovati predlog da se cijena ulaznica za obilazak kotorskih bedema poveća sa tri na četiri eura, pri čemu bi dio ostvarenih sredstava na godišnjem nivou, u procentu od 20 odsto, pripao Turističkoj organizaciji.
-To je usaglašeno na sastanku sa koalicionim partnerima, samo treba tehnički da se odradi - pojasnio je Drašković. Inače, sredstvima od prodaje ulaznica za obilazak bedema trenutno raspolaže Direkcija za uređenje grada, od čega se 40 odsto koristi za revitalizaciju zidina, a ostatak za promociju.