KOTOR - Od kapitalnog budžeta Opštine Kotor koji iznosi preko sedam miliona eura, za Mjesnu zajednicu Dobrota 1 za ovu godinu opredijeljeno je oko milion eura. Planirani su rekonstrukcija puta kod kompleksa zgrada „Mravinjak“, početak valorizacije turističkog objekta na Kampu, obnova Slavjanske čitaonice, rekonstrukcija trotoara na šetalištu Plagenti od Instituta za biologiju mora i kod zgrada Ujedinjenih nacija. Ti projekti su ušli u plan rada Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.
Predsjednik MZ Dejan Adžić, koji tu funkciju obavlja već 12 godina, u razgovoru za „Dan” kaže da ova mjesna zajednica počinje od otvorenog bazena „Primorac“ kod Šoping centra Kamelija, ide Zlatnim njivama preko naselja Sveta Vrača i proteže se do iza Autokampa, do kuće Čučkovića, obuhvatajući i priobalje u tom rejonu. Tu gravitira oko osam hiljada stanovnika, što je, kako tvrdi Adžić, trećina stanovnika opštine Kotor. Zbog razuđenosti obale i ubrzane novogradnje, prije dvije godine jedinstvena mjesna zajednica Dobrota je podijeljena na dva dijela, tako da sad postoji i MZ Dobrota 2. Uz magistralni i priobalni put u Dobroti 1 sprovedena je tercijalna kanalizacija, napravljen je novi vodovod, poboljšano je elektrosnabdijevanje, putevi su redovno održavani, a u poslednje vrijeme, dodaje Adžić, radilo se i na sanaciji devastiranih lokalnih (nekategorisanih) puteva.
-U saradnji sa sekretarijatima za pravnu zaštitu i urbanizma preduzeli smo korake u vezi barake bivšeg preduzeća „Prvoborac“, gdje je bio silos za cemenat, a gdje godinama živi desetak porodica RAE populacije. Hoćemo najprije da utvrdimo namjenu tog prostora, moramo znati čije je, nije opštinsko, jer je „Prvoborac“ pošao u stečaj, da to izvedemo pravno na čistac, da vidimo ko ima prava i ko ima obaveze i da probamo taj dio koji je vrlo atraktivan, skoro u samom centru grada, da privedemo namjeni. Sada utvrđujemo ko je sada vlasnik tog silosa. Planovima je tu predviđeno kolektivno stanovanje, već je napravljena jedna zgrada, ali mjesta još ima. Treba da se vidi što ćemo sa tim silosom, koji vjerovatno neće više raditi, da se on demontira i ukloni - kaže Adžić, i dodaje da rade i na dopuni i rekonstrukciji javne rasvjete. Naglašava da nije zadovoljan što na novosaniranom šetalištu na Plagentima nisu napravljeni neki kapaciteti za djecu, već su tu samo zelene površine, ali je aktivno igralište na Plagentima za malu djecu. Košarkaško igralište između zgrada Ujedinjenih nacija (pored Doma zdravlja) planiraju da urede ove godine u sklopu restauracije Slavjanske čitaonice- Doma kulture Dobrota. Za taj projekat opština je definisala 200 hiljada eura, a ako bude potrebno još sredstava, Adžić kaže da će zaokružiti finansiranje objekta u narednoj godini. Imaju i projekte izgradnje parkinga.
-Smatramo da u Dobroti treba da se radi spratna ili podzemna garaža, za to postoje mjesta, imamo ideje, a realizacija će zavisiti od sredstava koja opština ima - kaže Adžić, i ocjenjuje da je more veliki resurs, ali da ga ne koristimo dovoljno za alternativni lokalni prevoz, kao Dubrovčani.
- Ako krenete autom od kampa do Vračara, u ljetnjem periodu treba vam oko 45 minuta, prije ćete stići pješice, a brodom-barkom to bi bilo za desetak minuta - primjećuje on.
Adžić kaže da mjesna zajednica nema svojih sredstava, a iz budžeta Opštine Kotor dobija hiljadu i po eura, kao i sve mjesne zajednice, od čega sprovodi programe, plaća struju. Ugledajući se na MZ Muo, Adžić namjerava da u Dobroti privede namjeni mulo za privez plovila,a kao međunarodni vaterpolo sudija kaže da će da uradi nešto i na kultivisanju prostora ljetnjeg bazena „Primorca“.
-S obzirom na to da je Kotor (zajedno sa Dubrovnikom i Mostarom) dio jedinstvenog projekta Mediteranskih igara 2021. godine, imamo šanse da od Evropske zajednice povučemo neka sredstva za obnovu i kultivaciju ljetnjeg bazena, zajedno sa Vilom Dalmacijom, koja je postavljena na samom ulazu u Dobrotu - najavljuje Adžić u razgovoru za „Dan”.
M.D.Popović
Paradoksi
Paradoks je, kaže Adžić, da je na šetalištu gdje treba da budu postavljeni ugostiteljski objekti, postavljena luka, vezuju se brodovi, a na mulu, gdje je prirodno da se vezuju brodovi, postavljen ugostiteljski objekat (ljetnji šank ispod Doma kulture).
-Par godina unazad pokušavam da nađem pravni okvir da MZ Dobrota raspolaže svojim resursima, svojom obalom, što je definisano zakonom o Morskom dobru. Na Muo je to uspjelo, a naši kapaciteti su izdati privatnicima. To je disharmonija u samim odlukama Morskog dobra- na dobrotskom mulu se veže samo jahta od 20 metara vlasnika šanka koji plaća 10 hiljada eura zakup Morskom dobru. Nastojimo da taj dio obale namijenimo za pristajanje čamaca, brodića, kao što Muljani od toga imaju koristi, da i naša MZ naplaćuje vez za plovila. Za to ima uslova, tu su bitve, tiraduri...smatra predsjednik MZ.
Stari grad polako odumire
- Stari grad sada polako odumire, jer skoro da nema starosjedjelaca, dolaze samo vikendaši, koji su kupili te objekte. Na svu sreću, u Dobroti ima puno istorijskih spomenika, palata koje od 2006. godine nisu doživjele sudbinu objekata u drugim djelovima opštine, tako da pritisak starnih investitora nije toliko izražen, jer je ovo tipična urbanistička cjelina koja za njih nije dovoljno atraktivna da bi u nju uložili novac - kaže Adžić.