HERCEG NOVI - Osvrćući se na odluku o proglašenju Savinske dubrave predjelom izuzetnih odlika koja je prije dva dana usvojena na sjednici lokalnog parlamenta, Olivera Doklestić predsjednica Ekološkog društva Boka ima malo vjere da će se išta drastičnije promijeniti na bolje.
On naglašava da se ne može govoriti o novoj odluci ako se ne sjetimo šta je sve uništeno za poslednjih par dekada i koliko je napravljeno štete u prostoru koji je izuzetno osjetljivog geološg sastava, sklon urušavanju i klizanju. Doklestićeva kaže da na području Savinske dubrave postoje bar tri snažna klizišta koja neprekidno rade i čije se pukotine šire i prijete daljim napretkom.
- Ekspanzija gradnje, ništa drugo do nemoralan pohod na novac, učinio je da su danas već vidno ugroženi: motel „Dubrava“, Spomenički kompleks Neznanom junaku, crkvica Sveta Ana, zatim manastir Savina čiji su zidovi dobro ispucali. Zato hitno treba pristupiti mjerama sanacije ovog područja kroz prethodne geološko istražne radove – kaže Doklestićeva, i naglašava da je izrada projekata za sanaciju manastirskih zidova sa 7.000 eura bila predviđena budžetom za 2014. godinu. On je na sjednici lokalnog paralemante pitala nadležne šta se dogodilo sa tim novcem.
Doklestićeva je podsjetila da dendrofloru Savinske dubrave karakteriše veliki broj autohtonih i manji broj alohtonih vrsta na malom prostoru, te da su uočene brojne rijetke vrste.
- Identifikovano je 150 biljnih taksona, tri vrste su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom, čak 62 vrste gljiva od kojih devet nacionalnog ili internacionalnog značaja, 19 vrsta leptira od kojih su dvije na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, ili 13 vrsta ptica koje se nalaze na listi zaštićenih u Crnoj Gori, a jedna je i na listi osjetljive kategorije evropskog značaja. Biodiverzitet i brojnost mnogih vrsta biljaka i životinja značajno je umanjen urbanizacijom prostora. Pitanje je kakva bi bila florističko-faunistička slika Savinske dubrave da gradnja nije ovoliko napredovala posljednjih dvadesetak godina - kazala je Doklestićeva.
U vlasničkom smislu Savinska dubrava je 87 odsto privatno vlasništvo što otvara pitanje sprovođenja mjera upravljanja na privatnim posjedima. Jedan broj mještana gornje Savine se iselio prodavši zemlju. Drugi su pak kupovali njihova imanja i gradili grandiozne objekte i to sa punim odobrenjem Opštine. Sve to, kazala je Doklestićeva, ukazuje na loše upravljanje ovim prostorom, izgubljenoj vegetaciji i sadašnjim ogradama u srcu Savine.K.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
