Da u pljevaljskoj opštini konstantno opada broj stanovnika, potvrđuje i činjenica da će u predstojećoj školskoj godini nastavu u školama na gradskom i seoskom području pohađati svega 180 prvačića. U mnogim seoskim školama, ali i na područjima čitavih mjesnih zajednica, neće imati učenika za prvi razred. Svakako, najgora je situacija u selima koja su udaljena po nekoliko desetina kilometara od Pljevalja.
-Imajući u vidu izrazito nepovoljna demografska kretanja i činjenicu da u jedanaest osnovnih škola na seoskom području skoro da ima više prosvjetnih radnika i administrativnog osoblja nego đaka, da se u tri gradske osnovne škole broj učenika iz godine u godinu drastično smanjuje, više je nego očigledno da, ako se nešto ne promijeni, u bliskoj budućnosti prosvjetni radnici neće imati koga da uče, niti će postojati potreba za njihovim radom. Ovi pogubni podaci su rezultat izrazito loše državne politike u prethodnim decenijama i besmislenog očekivanja da će se stvari promijeniti same od sebe, kazao je odbornik Pokreta za Pljevlja u lokalnom parlamentu Miroslav Anđelić.
On je istakao da je prije šest godina u pljevaljskom porodilištu rođeno oko 220 beba, a da sada ima 180 prvaka, odnosno četrdeset manje nego što ih je trebalo da bude upisano za predstojeću školsku godinu. Takvi podaci potvrđuju da se brojne porodice sele iz Pljevalja i da ne znači da će, ako je prošle godine bilo nešto više od 180 novorođenčadi, toliko biti i prvaka za šest godina. S druge strane, pogubno je što se i broj novorođenčadi smanjuje iz godine u godinu.
-Iako smo svi svjedoci da je biološki opstanak grada doveden u pitanje, državna i lokalna vlast ne preduzimaju skoro nikakve mjere kako bi se postojeće stanje promijenilo. Mora se preći na konkretna djela i treba primijeniti populacionu politiku koja će biti zasnovana na podsticajima i pomoći države pojedincima i porodicama putem raznih vrsta beneficija i podrške – kako finansijske, tako i svake druge. Rješavanje problema smanjenja broja stanovnika u Pljevljima treba da bude prioritet svake odgovorne lokalne i državne vlasti, jer od toga zavisi sudbina grada, kao i sudbina radnih mjesta zaposlenih kako u prosvjeti tako i u zdravstvu, policiji i drugim oblastima - kazao je Anđelić.
On je pojasnio da je u protekloj deceniji veliki broj stanovnika dolazio iz seoskog područja i da je na taj način popunjavana praznina koja se stvarala odlivom gradskog stanovništva, ali da su sada i sela prazna.
Broj prvaka je znatno opao u svim školama, a mnoge školske uprave da bi sačuvale radna mjesta formirale su odjeljenja sa oko dvadeset učenika, što nije bila praksa prethodnih godina. Koliko se situacija pogoršala kada je u pitanju broj školaraca vidi se i po činjenici da je 2007. godine u Osnovnoj školi „Salko Aljković“ u naselju Moćevac bilo oko 140 prvaka, odnosno četrdeset manje nego sada u čitavoj opštini.
B. Je.
U Bukovici i Bobovu nema prvaka
-U prošloj školskoj godini u čitavom Bobovu imali smo jednog prvaka, a ove godine nećemo imati nijednog, kazao nam je predsjednik MZ Bobovo Neđo Ćirković, dodajući da trenutno na prostoru čitavog Bobova, gdje radi devetorazredna škola i dvije četvororazredne škole, ima svega devet učenika.
Ni i MZ Bukovica trenutno nema upisanih prvaka, a u jednoj devetorazrednoj i jednoj četverorazrednoj školi nastavu pohađa sve osam učenika.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
