KOTOR - Nekada je ribolov bio glavni izvor prihoda i života u Bigovi, ali sada nije baš tako jer je sva pažnja mještana usmjerena ka turizmu. Prodali su dio svojih imanja, napravili su velike kuće, apartmane, vile, tako da svi ljeti zarađuju izdajući sobe, baveći se ugostiteljstvom, a zimi, kako kažu, troše to što su zaradili. Cijelo jedno vikend-naselje napravili su ljudi iz Beograda i Novog Sada, koji su u međuvremenu prodali kuće, te su sada Bigovu naselili pretežno Rusi. Neki od njih borave ovdje stalno, ali većina ih dolazi u Bigovu samo tokom ljetnje sezone. Dosta mještana su zaposleni i zarađuju putujući svaki dan u Radanoviće, Budvu, Kotor... Trenutno je u mjestu oko stotinu mještana, od kojih je 25 porodica iz familije Lazarević, a jedna porodica se doselila iz Glavatičića. Lazarevići su, tvrde, osnivači Bigova, ovdje žive već 300 godina.
- Ranije smo u Bigovi imali tri ribarska broda, ja sam imao barku i mreže, te sam u slobodno vrijeme, kada nisam radio u zadrugi, išao u ribolov. Kada se devedesetih godina zadruga raspala, ribari su počeli da rade individualno ali više nema organizovanog otkupa. Povremeno u Bigovu dolazi jedan kupac, čeka ribare da dođu s mora, ali slabo se i lovi – priča za „Dan” Ilija Lazarević, 73-godišnji ribar u penziji.
Kaže da je stekao penziju u nekadašnjoj Ribarskoj zadruzi Bigova pri preduzeću „Južni Jadran“ u Kotoru, koja je formirana 70-ih godina prošlog vijeka. Duž rive u Bigovi i danas je mnogo barki na vezu. Stanko Lazarević, u ime MZ Bigova, kaže da uglavnom, svako ko ima barku, ima i mreže i pomalo se bavi ribolovom.
- Imamo petoricu mještana koji žive od ribarstva a ima još desetoro njih koji ribaju povremeno. Ovdje ima dvadesetak ribarskih barki. Koriste se tradicionalni alati: mreže popunice, palandare, parangale...Bigovski ribari su profesionalci, jer ovdje ribati zimi nije nimalo lako. Trenutno se u većim količinama love male bukve, ali i palamida, tunić, škrpina, barbun...Nažalost, ribe je sve manje, previše je izlovljena - kaže Lazarević i objašnjava da je krivolova oduvijek bilo, vjerovatno će ga još biti, „ali inspekcijske službe treba da rade svoj posao“. Iako važe za ribarsko mjesto Bigovljani nemaju svoj ribolovni klub, što smatraju izazovom za mlade ribare.
Neriješeno pitanje Bigove je vodosnabdijevanje- mjesto nema žive vode, te svi koriste vodu iz bunara- bistijerni. Zimi to i nije neki problem, ali je ljeto bezvodno.
-Već na početku ljeta, u maju, ako nema kiše, vode već fali. Naša očekivanja usmjerena su na „Bigova bej“, ogroman projekat – kroz cijelo brdo preko puta mjesta treba da se rade luksuzne vile, apartmani, s jedne i s druge strane, jedino se još traži investitor. Opština Kotor je dužna da sprovede infrastrukturu, put, vodu, struju. Tako je naše pitanje vodosnabdijevanja skopčano sa potencijalnim investitorom, a dok ga ne nađu, ostaju nam cistijerne - ističe Lazarević i dodaje da put do Bigove nije loš, da je elektrosnabdijevanje korektno, a društveni život u mjestu zimi se svodi na druženje po kućama, jer Bigova nema odgovarajuće javne prostorije.
-Višegodišnji problem nam je kanalizacija, sistem Kotor-Trašte koji nakon oštećenja prije tri godine ne funkcioniše. Fekalne vode se zato izlivaju usred zaliva Trašte, koji je od nas kilometar udaljen. Najgore je što se ta havarija nalazi na petsto metara od kupališta „Almaro bič“ (Oblatno), Luštica bej i Plavi horizonti. Cijev koja ide od obale dva kilometara ka otvorenom moru, prekinuta je u dužini od oko 200 metara, znači, otpadne vode izlaze usred zaliva. Cijevi su bile isplutale i predstavljale su opasnost za pomorski saobraćaj, to je bilo užasno i gledati. Svi znaju, to se vidi, ali niko ništa ne preduzima. Iz kotorskog Vodovoda su odavno obećali neke „brze tendere“ za izvođenje radova na popravci, ali su izgleda na to zaboravili - ističe Lazarević.M.D.P.
Mjesto sa dosta mladih
Po strukturi stanovnika mjesto je mlado, trenutno je tu desetak mladih parova koji imaju malu djecu ili su ona „na putu“. Stanko Lazarević objašnjava da je prije dvije godine školski autobus bio pun djece iz Bigove, koja su išla u osnovnu školu u Radanovićima. Bilo ih je tada dvadeset, neka su prešla u srednje škole i trenutno ih je nešto manje.
Prodavnica kao biračko mjesto
-Nemamo prostora za okupljanje mještana, imamo staru prodavnicu koja ne radi, a služi nam za glasanje i da se ponekad okupimo kad imamo sastanak. Mi nemamo sredstava, našli bismo neko mjesto, samo kad bi se opština potrudila da nam napravi neki mali kameni objekat koji bi se uklopio u ambijent. On bi nam služio za sastanke, za glasanje, inače, kad je glasanje, mi molimo vlasnike prodavnice da nam ustupe prostor da bi se održalo glasanje. Ljeti ima puno turista, tada radi prodavnica, rade i dva restorana, koji su sada zatvoreni - objašnjava Lazarević.
On i njegovi plemenici zimi se snabdijevaju namirnicama iz supermarketa u „industrijskoj zoni“ u Radanovićima. Poljoprivredom se u Bigovu malo ljudi bavi, sporadični su slučajevi da neko održava masline, a tu i tamo može da se nađe i po koje stablo narandže, limuna... MZ Bigova funkcioniše u zajednici za MZ Glavatičići čiji je predsjednik Marko Parapid.
-Sada imamo šesto đaka, ali ima mladih naraštaja, tako da očekujemo za koju godinu da će autobus ponovo biti pun – nada se Lazarević.
Put do Žukovice da se asfaltira
-Nadamo se da će ovaj put, kojim treba da spojimo sela Glavatičići i Bigovo sa turistički atraktivnom lokacijom Žukovica, biti uskoro asfaltiran. Žukovica ima već dvadesetak kuća, (među njima je i kuća glumca Lazara Ristovskog), a taj put je godinama samo probijen i nasut pijeskom, te ga svaka kiša koja padne uništi. Očekujemo da Opština Kotor pokrene aktivnosti za asfaltiranje, s obzirom da je to u interesu i turista i stanovnika ovih sela - apeluje Lazarević.