BAR - U nastavku 18. sjednice Skupštine opštine Bar, koja je održana u četrvrtak, odbornici su jednoglasno usvojili zaključke kojima se od Vlade Crne Gore traži što hitniju izmjenu uredbe o metodologiji Monstatove izrade procjene tržišne vrijednosti novogradnje, odnosno utvrđivanje reprezentativnog uzorka. Time se do 30. maja prolongira razreza porez na nepokretnost, za koji bi po Monstatu osnovica bila prosječna cijena od 1.500 eura za kvadrat novogradnje u Baru.Predlagač zaključaka odbornica Socijalitičke narodne partije Snežana Jonica rekla je da je tako spriječeno da svi građani Bara plaćaju 20 posto viši porez na nepokretnost zbog samo tri stana „i to sva tri Zetagradnje“ koji su prodati po toj cijeni, iako je Monstat u 2016. zabilježio prodaju 24 stana u Baru.
- Nerealno je da kvadrat bude u Baru 1.500, a u Budvi ispod hiljadu eura. To je posledica speciifične metodologije Monstata zbog koje ispaštaju građani – istakla je Jonica.
Ona je podsjetila da se ponovilo da tri godine uzastopno cijena utvrđene vrijednosti metra kvadratnog stana u novogradnji u Baru bude veća od onog što je realna tržišna cijena.
- Ono što je još upečatljivije je da je „Monstat” cijenu kvadrata utvrđenu za 2014, 2015. i 2016. godinu prvo u 2015. godini objavio 20 odsto veću u odnosu na 2014. godinu, a sada najnovije, takođe 20 odsto veću za 2016. godinu. Kako je istaknuto, suština problema je u tome što bi ta cijena proizvela po važećim propisima obračun poreza za sve vlasnike nepokretosti veći za 20 odsto, što nije realna vrijednost nepokretnosti. Ovo posebno zbog činjenice što je, među četiri grada u Crnoj Gori za koje se objavljuje cijena nepokretnosti (Bar, Podgorica, Budva i Nikšić), u Baru cijena 1.500 eura, dok je u Podgorici 1.092, u Budvi 955 eura, što je, po ocjeni Jonice, totalni apsurd.
Ona naglašava da su svi odbornici konstatovali da postoje neke nerealnosti, ali i da postoji Zakon i Uredba na koje se ne može uticati.
- U konačnom, nema načina da mi to promijenimo, osim da se uredbom koja potpisuje metodologiju utvrđivanja tržišne cijene nepokretnosti napravi neka korekcija. Imajući u vidu da je uredba u nadležnosti Vlade, a da je i predsjednik Opštine dr Zoran Srzentić pokušao da razgovara sa Monstatom i obezbijedi da pristupe ponovnoj obradi podataka na drugačiji način u odnosu kako je to urađeno za 2016. godinu, ocijenili smo da bi kroz dva modela mogli da dođemo do rješenja. Da obračun poreza, koji je trebalo da Uprava javnih prihoda obavi do 30. aprila, odložimo do 30. maja, i da se obratimo Vladi uz predlog da dođe do korekcije uredbe kako bi porez bio obračunat na prošlogodišnjem nivou - kazala je Jonica.
Predsjednik opštine dr Zoran Srzentić je potvrdio da su bili u kontaktu sa Monstatom.
- Od direktorke Monstata tražili smo da nam objasni metodologiju kojom se došlo do reprezentativnog uzorka. Nisu nam dostavili podatke šta je po njima reprezentativni uzorak na osnovu koga se donosi ovako značajna odluka, koja ima reperkusije na građane, koji bi prema tome dvije godine trebalo da plaćaju porez uvećan za 20 procenata. Dobili smo podatak da su prodata 24 stana. Znači i oni stanovi koji su izgrađeni prije 20 godina i za koje bi trebalo zbog starosti da porez na nepokretnost bude manji, na ovaj način njihova vrijednost se fiktivno uvećava, iako oni na tržištu ne mogu nikada da postignu tu cijenu. To je ta nelogičnost - kaže Srzentić.
Odbornik Demokratske partije socijalista Branko Branković kaže da su svi odbornici bili kooperativni u namjeri da se utvrdi metodologija koja neće štetiti građanima Bara.
- Razrez poreza ne bi trebao da se radi do 30. maja, što je period tokom kojeg se može pronaći metodologija, ili se dijelom izmijeniti uredba o toj metodologiji - kaže Branković.
I Mićo Orlandić (Socijaldemokrate) podržao je konsenzus prema Vladi.
- U ovom slučaju radi o neprincipijelnosti ili propustu onih koji su radili uredbu o metodologiji, jer su za procjenu vrijednosti uzimali samo novogradnju, a ne i ostale parametre - istakao je Orlandić.
D.Stojanović
Sumnjivi podaci
Odbornik (Demosa) Savo Vujošević pitao je zašto Monstat krije podatke na osnovu čega se došlo do procjene od 1.500 eura, jer „to stvara sumnju“.
Za odbornika Socijaldemokratske partije Osmana Subašića (SDP), podaci sa kojima odbornici raspolažu su vrlo sumnjivi.
- Možda nije kriv Monstat već neko drugi, ali to nije bitno. Iz svega proizilazi nešto drugo. Jednostavno, oštećen je državni budžet, odnosno opštinski budžet, kroz porez na nepokretnosti, i normalno, lokalna uprava za porez na imovinu. Ja bih volio da kvadrat stana u Baru bude 1.500 eura i 3.000 i 4.000, jer to govori o stepenu razvitka grada. Međutim, to nije tačno, tako nešto se dešava u Tivtu, a pripisuje se Baru. U Porto Montenegru nema cijene ispod 3-4.000 eura po kvadratu, a oni kažu 832 eura prosječna cijena u Tivtu. Ako bi se po metodologiji Monstata oporezovalo i naplaćivalo, kaznili bi građane – istakao je Subašić.