Iz Ekološkog pokreta „Ozon” i Društva mladih ekologa Nikšića (DMEN) upozorili su nadležne u nikšićkoj opštini da se napokon moraju preduzeti adekvatne mjere kako bi se na pravi način zaštitili pojedini zaštićeni predjeli grada. Dok se ne preuzmu aktivnosti, smatraju oni, ne može se govoriti o turizmu u gradu pod Trebjesom koji posjeduje izuzetne lokalitete, a koji do danas nijesu valorizovani.
Direktor „Ozona” Aleksandar Perović naglašava da je Park šuma Trebjesa prije sedamnaest godina odlukom Skupštine opštine stavljena pod zaštitu, ali s obzirom na situaciju na tom lokalitetu, samo na papiru. Perović naglašava da je izostanak upravljanja tim zaštićenim predjelom otvorio prostor za nekontrolisane i stihijske aktivnosti poput uzurpacije u vidu nelegalne sječe, namjerno izazvanih požara, ispaše stoke... čime je degradirana ekosistemska vrijednost tog prirodnog simbola Nikšića.
– Da je dopušteno da radi ko šta hoće potvrđuje i činjenica da ni za jedan objekat koji je građen ili rekonstruisan na tom prostoru nije urađena procedura procjene uticaja na životnu sredinu. Jasno je da sadržaji ugostiteljskih objekata i te kako remete ekosistemsku harmoniju i smanjuju vrijednost zaštićenog prirodnog predjela. Takođe je jasno da se to nije moglo raditi bez prećutne saglasnosti lokalne uprave što nas dovodi u situaciju da ukažemo na osnovanu sumnju na koruptivne i druge nezakonite aktivnosti, što je moralo biti predmet interesovanja nadležnih institucija i što je, kao i u mnogo toga, u slučaju Opštine Nikšić prepušteno zaboravu – smatra Perović.
Za postojeće stanje Trebjese, istakao je on, najveća je odgovornost na lokalnoj upravi koja od odluke da se Park šuma proglasi zaštićenim predjelom do danas nije uradila ništa, osim postavljanja informativnih tabli i povremenih akcija čišćenja divljih deponija i drvnog otpada. U Opštini, rekao je Perović, ne postoji čak ni planski pristup u cilju sanacije i unapređenja flore i faune na Trebjesi.
– Za posebni predio Trebjese shodno Zakonu o zaštiti prirode neophodno je uraditi plan upravljanja i tako strateški pokušati valorizovati sve ekosistemske vrijednosti na način da se ne ugrožava zakonski stepen zaštite i flora i fauna. Ne smije se dozvoljavati da se pojedinačni interesi i projekti realizuju nesinhronizovano kao što je to bila, a kako se čini posmatrajući i poslednju „vizionarsku” ideju avanturističkog parka, i ostala loša praksa – kategoričan je Perović.
Direktor Društva mladih ekologa Miodrag Karadžić kaže da kada bi vlasti nekih sređenijih gradova imale Gornjepoljski vir, kao što ga ima Nikšić, sigurno bi taj izuzetni prirodni predio bio centralno turističko mjesto.
Zaštićenim područjem u kategoriji „Spomenik prirode” Gornjepoljski vir je proglašen 2014. godine, a to je podrazumijevalo obaveznu brigu za očuvanje tog prirodnog fenomena, što u konkretnom nije slučaj. Umjesto nadležnih, na turističkoj promociji tog lokaliteta poslednjih godina rade upravo mladi ekolozi koji su čistili lokalitet Gornjepoljskog vira od otpada i korova i gdje su napravili vidikovac sa četiri stola i osam klupa, a postavili su i četiri putokazne table i jednu info tablu na našem i englskom jeziku, sve u cilju da eventualne turiste „usmjere” ka tom području.
– Na info-tabli nalaze se i dvije fotografije estavele u stanju kada ona funkcioniše kao izvor i fotografije prilikom niskog vodostaja kada funkcioniše kao ponor. Snimili smo i video materijal o estaveli i akciji koji je dostupan na našem jutjub kanalu. Međutim, nekome je takvo uređeno stanje smetalo i sada su pored vira polomljene klupe i stolovi i ponovo je pobacan otpad oko lokaliteta, što se odgovorno zajednici nikako ne smije dešavati – kaže Karadžić.B.B.
Vidov potok zabetoniran
Na oko kilometar od Gornjepoljske estavele nalazi se drugi fenomen Nikšića – „Vidov potok” koji ima karakter potajnice. I taj lokalitet je u lošem stanju, jer je, kako Karadžić kaže, praktično zabetoniran i služi nekome za navodnjavanje. Za očekivati je, rekao je on, da onaj ko je to uradi stanje vrati u prvobitno, a u svemu lokalna uprava grada treba da odigra značajnu ulogu i sama se pobrine da vrijedni lokaliteti Nikšića budu dostupniji javnosti.
– Gornjepoljski vir i „Vidov potok” nijesu dovoljno valorizovani iako za to imaju sve preduslove kako sa aspekta naučnog značaja i prirodnih fenomena, tako i zbog blizine regionalnog puta koji Crnu Goru povezuje sa susjednim državama. Potrebno je realizovani sinhronizovane akcije kako na terenu, tako i zajedno sa Turističkom organizacijom grada na njihovoj većoj promociji – zaključio je Karadžić.
Evidentirano 20 požara
O zaštićenosti Park šume Trebjesa najbolji svjedoči statistika nikšićke Službe zaštite i spasavanja, čije ekipe su na tom lokalitetu ovog ljeta često boravile. Komandir Službe Veselin Gardašević kazao je da su u avgustu na Trebjesi imali dvadesetak požara.
– Svi požari na tom lokalitetu, a što je evidentno, bili su podmetnuti. Mi smo u avgusti tri dana i dvije noći morali na Trebjesi da organizujemo dežurstva, tu smo stacionirali jednu ekipu sa vatrogasnim vozilom kako bi se pravovremeno reagovalo – kaže Gardašević dodajući da su slične situacije u Park šumu bilježili i prethodnih godina.