Iz koalicije Zdravo Berane pozvali su Vrhovno državno tužilaštvo da preispita sva dešavanja koja su se u poslednjih petnaestak godina odigravala u beranskoj mljekari „Zora“. Ustvrdili su da se radi o milinskom projektu koji se, zahvaljujući brojnim malverzacijama i neodgovornom ponašanju nadležnih državnih institucija, pokazao kao potpuno promašena investicija. Kazali su da je zbog toga mljekarski sektor u opštini Berane doveden do ruba propasti, te da je, iz istih razloga, došlo do desetkovanja stočnog fonda.
-Mljekara „Zora“ je slikovito pokazala da je država, umjesto da daje stvarni podsticaj jačanju poljoprivrednih gazdinstava, svojom nerazumnim potezima, raskrčmila stada na prostoru Berana. Otvaranjem ove mljekare ljudima su nuđeni krediti za nabavku stoke, uz obećanja da će moći da prodaju mlijeko i da tako otplaćuju kreditne obaveze. Međutim, od toga nije bilo ništa, zbog čega su mnogi farmeri, gaseći svoja gazdinstva, upali u dužničko ropstvo. Tako je smišljeno uništavan stočni fond, dok su, zbog slabog plasmana tržnih viškova i niza drugih otežavajućih okolnosti, ljudi u velikom broju napuštali naša sela. Za svo to vrijeme ogromna stredstva iz agrobudžeta su odlazila u pogrešnom smjeru, dok su se u mljekari „Zora“ odigravale brojne nezakonite radnje usmjerene ka slabljenju domaće proizvodnje mlijeka. Tako je jednim neozbiljnim i nedomaćinskim odnosom, aktuelni režim u Crnoj Gori, potpomognut raznim tajkunima, uništio beransku mljekaru koja je, trebalo da predstavlja realnu razvojnu šansu čitavog sjevera Crne Gore. Sve to ukazuje da bi Vrhovno državno tužilaštvo u ovom slučaju moglo da ima pune ruke posla, samo ako ima volje da se suoči sa datom situacijom – naglasila je u ime koalicije „Zdravo Berane” odbornik Vida Ivanović.
Ugovor o formiranju mljekare, čiji su akcionari bili Ministarstvo poljoprivrede, Agencija „Luks – divelopment” iz Luksemburga i Udruženja poljoprivrednih proizvođača iz nekoliko sjevernih opština, potisan je 11. septembra 2002. godine uz obećanje da će u njoj, uz otvaranje dvadesetak otkupnih centara i angažman brojnih farmera, uposliti preko sto radnika. Tada je saopšteno da je Mljekara „Zora“, uz ulaganja od oko deset miliona eura, izgrađena uz pomoć Vlade Luksemburga. Prilikom otvaranja rečeno je da je beranska mljekara projektovana za mjesečnu proizvodnju od oko milion i po litara mlijeka. Međutim, mljekara je i pored ovakvih najava u poslednjih 15 godina radila sa dužim prekidima i brojnim poteškoćama daleko od onog što je obećavano. Ona danas, nakon što ju je, 2012. godine za pola miliona eura, kupila danilovgradske kompanije „Montemilk Šimšić”, upošljava svega deset radnika.
Iz ove kompanije su ranije saopštavali da je mljekara u Beranama tokom dvije zadnje godine preradila oko milion i 600 hiljada litara mlijeka, što je 60 puta manje u odnosu na ono što je obećano 2002. godine. No, i pored toga potpredsjedenik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede Milutin Simović je prilikom nedavne posjete Beranama izjavio da ova mljekara za sebe veže određeni broj kooperanata, da radi u granicama mogućih kapaciteta i da su njeni proizvodi prepoznatljivu na crnogorskom tržištu. Kazao je da se premije kooperantima redovno isplaćuju i da su oni zadovoljni sa otkupnom cijenom mlijeka.
Sličan stav je nedavno u izjavi za „Dan“ iznio i predsjednik Odbora direktora „Zore” Milutin Đuranović navodeći da proizvodnju diktira samo tržište. On je kazao da se u beranskoj mljekari trenutno prozvode četiri vrste proizvoda i da je to nešto što u ovom trenutku predstavlja poslovnu realnost.
Sa druge strane iz koalicije „Zdravo Berane” tvrde da se i na primjeru mljekare „Zora“ jasno vidi da je namjerno gušena domaća proizvodnja mlijeka, kako bi moćni pojedionci, preko uvoza mlijeka, ostvarili enormne zarade.
- Poznato je da je u cijeloj priči koja je pratila otvaranje mljekare došlo do zloupotrebe doniranih sredstava i drugih kriminalnih radnji za koje praktično niko nije odgovarao. No, i pored toga ova mljekara je mogla da radi znatno većim kapacitetom nego danas samo da je za tako nešto postojala dobra volja nadležnih. Međutim, evidentno je da u Crnoj Gori u svim oblastima postoje tajkunske organizacije koje se bave uvozom određenih proizvoda od čega ostvaruju velike zarade, čega nije lišen ni mljekarski sektor. Taj uvoznički lobi je i uništio mljekaru „Zora“. Ujedno, sve je to odgovaralo aktuelnom crnogorskom režimu koji je poslednjih decenija, sputavajući domaću proizvodnju od seljaka namjerno pravio siromaha, kako bi ga kasnije DPS lako kupovao uoči svih izbora –naglasila je Ivanovićeva.
D.J.
Prevarili Vladu Luksemburga
Prilikom izgradnje mljekare „Zora“ Vlada Luksemburga je, kao finansijer projekta, insistirala da se u njoj zaposle ljudi iz Crne Gore koji su tokom ratnih dešavanja kao azilanti boravili u pomenutoj zemlji. Raspoloživa dokumentacija ukazuje da su joj tako nešto garantovali odgovorni u Vladi Crne Gore. Tada je isticano da je takvih ljudi najviše sa prostora Bihora i da će dobar dio njih, nakon povratka iz Luksemburga, svoje uhljebljenje naći u proizvodnim pogovima beranske mljekare. Međutim, podaci ukazuju da je u minulom periodu u mljekari radila samo jedna radnica sa ovog područja. Iz koalicije „Zdravo Berane” tvrde da je to potvrda da je neko namjerno obmanuo donatore iz Luksemburga.