K
OTOR –Kamelija je prepoznatljiva vrijednost Boke kotorske, jer dok se na vrhovima planina bijeli snijeg, iz prekrasnih grmova se pojavljuju kamelije u svim bojama, nešto što je raritetno i što bi trebalo da se podrži, da dobije više na značenju, poručila je Vlasta Mandić, rizničarka bokeljskog nasleđa koja je ranije ponijela titulu,,Dame kamelija‘‘. Ona je pozdravila entuzijaste NVU,,Kamelija‘‘, koji su u šoping centru,,Kamelija“ osmislili izložbu cvjetnih aranžmana. Posjetioci su, prošle sedmice, imali priliku da se uz muziku,,Boka-benda‘‘, počaste priganicama i smokvama i da uživaju u maštovitim aranžmanima, kombinovanim s mandolinama, starim škrinjama, bocunima, starim fotografijama... Među njima je najviše pažnje privukao rad ,,Ljubavno gnijezdo“, kao i ,,Ostrog“, ,,Mirisna kada“…
– O ovoj manifestaciji treba da se napiše knjiga, koja će se zvati „Kamelija kroz vrijeme“, kazala je Mileva Pejaković Vujošević, etnolog, samostalna savjetnica u Pomorskom muzeju Crne Gore, koja je takoće ovjenčana titulom,,Dame kamelija‘‘.
– Ljudi koji su plovili i sa svojih dugih putovanja donosili novac, gradili su lijepe kuće, opremali ih lijepim namještajem, ali su voljeli i da imaju uređenu i lijepu okućnicu, objasnila je ona i dodala da je iz tih razloga iz dalekog Japana prije 300 godina brodom kapetana doplovila i kamelija, koja je danas ukras đardina ne samo u Stolivu, nego i u drugim gradovima Crne Gore.
– Kamelija je dama među ružama, ona miriše izgledom i ljepotom, poručila je Pejaković Vujošević, a Ljiljana Penović, jedna od najpoznatijih uzgajivača kamelija u Stolivu, dodala je da je ove godine zbirku kamelija u Stolivu uljepšala još jedna ljepotica koja miriše. Njena vlasnica je Viktorija Mihović, a posjetioci su na izložbi imali priliku da se i sami uvjere da ova kamelija zaista miriše, što nije uobičajeno za ovu biljnu vrstu. To je prva kamelija s mirisom u Stolivu, ostale su sve autohtone vrste, mada u đardinima Stoliva ima i hibridnih. Bašta Ljilje Penović jedna je od najljepših u Stolivu, više puta nagrađivana, a njena vlasnica skromna, vrijedna i puna ljubavi i entuzijazma.
– Imam grmove kamelija visoke preko četiri metra, prepuni su cvjetova. Čak ni ovo vrijeme koje ne pogoduje cvijetu, ne smeta kamelijama da se održe, odolijevaju svim nepogodama. Uživamo svi mi koji uzgajamo kamelije i želimo da to zadovoljstvo prenesemo i na druge – kaže Ljilja.
Sve više ljudi se preko društvenih mreža interesuje kako da dođu do sadnica ili kako da se sami potrude da posade kameliju, a Ljilja uvijek nesebično dijeli svoje cvjećarsko iskustvo.
Inženjer hortikulture Tanja Krstović iz Tivta, koja vodi Službu zelenila, objasnila je da je kamelija zimzelena vrsta koja, pored mimoze, cvjeta intenzivno na našem području. Najbolje uspijeva u ovom dijelu Boke zato što joj odgovaraju vlaga i mir. Uglavnom se uzgaja u privatnim vrtovima, međutim, u posljednje vrijeme njenoj ljepoti ne mogu da odole ni hotelsko-ugostiteljski objekti.
Predsjednik NVU,,Kamelija“ Romeo Mihović je za kraj aprila najavio Bal kamelija i trku drvenih barki (Kamel-trofi), a isti entuzijasti iz Stoliva održaće Prvomajski uranak na vrhu brda Vrmac. Program je vodila Dolores Fabian.M.D.P.
Reznice i sadnice
–Kad je u pitanju proizvodnja kamelije, možda je najbolje poslušati uzgajivače iz Stoliva zbog toga što su klimatski uslovi u ostalim gradovima u okruženju slični. Smatram da je razmnožavanje iz reznica idealno krajem aprila i početkom maja, kad su veće temperature. Još bolji period je početkom septembra do početka oktobra kada padaju temperature i dolazi kišni period. Vršnu reznicu dužine 12 do 15 centimetara treba umočiti u vodu, zatim u hormonski prah koji je dostupan u cvjećarama i zasaditi u pripremljen lagani supstrat. Idealna je zemlja iz podloge kostanja ili lovora. Najvažnije kod ožiljavanja je da ta reznica uvijek bude vlažna, ni par sati bez vode, objasnila je Krstovićeva.
)){kind=small}
