Nedavno je, uoči praznika Hristovog vaskrsenja, vladika zahumsko-hercegovački Grigorije održao zanimljivo predavanje na temu ,,Krst Hristov“ u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Tom prilikom detaljno je pojasnio s kojom pažnjom se mora razmišljati o Isusovom stradanju.
- Neposredni momenti, dani, sati, koji su prethodili vaskrsenju imaju važan utisak o tome kako ćemo shvatiti raspeće, odnosno, sam krst Hristov – smatra vladika Grigorije. On ističe da ne smijemo bukvalno shvatati poruke koje nam se šalju. Jer, ako bismo bukvalno čitali i natpis na krstu na kojem je bio razapet, ispalo bi da je Hristos osuđen za politički prestup nedozvoljen u Rimu. Međutim, istina je drugačija, jer Isus nije napravio niti jednu političku grešku, ni verbalnu. “Greške” su bile drugog tipa, dodaje vladika Grigorije.
- Isus je pravio religiozne greške, bio je religiozni provokator. Kako? Tako što je govorio da u subotu treba pomoći onome koji traži pomoć, da u subotu može da se ide kroz pšenicu, da učenici ne moraju da poste... Njegove akcije bile su zasnovane na religioznim, a ne na političkim osnovama. Njegov odnos prema notornim kršiteljima zakona, bio je potpuno drugačiji od onoga kako su propisivala tadašnja crkvena pravila. Bio je kritičar bukvalnih izvršitelja zakona . sitiče vladika Grigorije. S druge strane, Pontije Pilat doveden je u situaciju u kojoj se pokazao kao tipični oportunista, odnosno tipični političar, koji se prilagođava situacija, dodaje vladika. Pontije Pilat je ispunio zahtejve jevrejskih sveštenika i našao razlog da ga razapne.
- Jevrejska optužba koja je proistekla iz njegovih kritika pretvorila se iz religioznog provociranja u političku dimenziju gdje je rečeno da je on car judejski – pojašnjava vladika Grigorije. Kada razmišljamo o Hristovom stradanju moramo biti pažljivi, dodaje vladika.
- Ljudi ne smiju generalizovati i nipošto ne upadati u tu zamku. Momenat je Hristovog raspeća važno sagledati u detaljima, a ne ovlaš, ugrubo, uopšteno – zaključuje vladika Grigorije.
A.Ć.


Kome se carstvu prikloniti

Vladika Grigorije podsjeća i na aktere raspeća koje je odredilo budući tok svijeta.
- Imamo čuvare zakona, sveštenike hrama, Pontija Pilata guverenera najveće političke sile tog vremena, vojnike koji tuku Isusa po zakonu, žene koje ga prate, apostole koji su njegovi učenici, među kojima je po ponašanju najistaknutiji Petar. I mi često nekako skliznemo u neku od ovih strana, po malo ili počesto, i sami učestvujući na taj način u raspeću Hristovom. Kako? Ako smo čuvari zakona, po cijenu da neko strada, onda smo slični onim sveštenicima. Ako li smo izvršioci zakona onda smo najslčniji onim vojnicima što smo ga tukli. Oni su ga tukli misleći da nemaju ništa s tim ,,ne tučemo ga mi, nego zakon“. Ukoliko smo naprešiti kao apostol Petar, i ako se vrlo čvsrto izjašnjavamo o situaciji u kojoj se nalazimo, lako nam se može dogoditi da budemo odricatelji, poricatelji, ili što je najgore izdajnici. Bilo bi najbolje kada bi smo mogli da budemo slični onim ženama i to paradoksalno, počevši od žene Pontija Pilata, koja kaže suprugu ,,Nemoj da radiš to, nemoj da imaš udjela u krvi ovoga nevinog čovjeka“ – slikovito objašnjava vladika Grigorije.