U tekstu povodom izbora Hašima Tačija za kosovskog predsjednika, „Fajnenšel tajms” ocjenjuje da Kosovu prijete opšti haos i anarhija.
Politički nered i nasilje u Prištini stvaraju atmosferu sveopšteg straha i nepovjerenja između Srba i Albanaca, uz kombinaciju očaja i zabrinutosti, ističe britanski list.
– Opozicioni poslanici bacali su suzavac po zgradi parlamenta, ono što redovno rade još od oktobra, u namjeri da obore vladu i natjeraju je na vanredne izbore. Demonstranti su ispred parlamenta bacali molotovljeve koktele i gađali policiju kamenicama. Policija, od kojih su neki bili raspoređeni kao snajperisti na obližnjim krovovima, borila se suzavcem i vodenim topovima. Dok su oni čistili trg, izgledalo je manje značajno da je Tači izabran za predsjednika, nego da je Kosovo jedan korak bliže da ispuni uslov za anarhiju – navodi se u tekstu.
List podsjeća da je Kosovo sa 1,9 miliona stanovnika jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine uz podršku SAD i 22 od 27 članica EU, ali da to i dalje ne priznaje više od 100 zemalja svijeta, među kojima su i Rusija, Indija, Brazil, Kina, Iran... Zapadne vlade koje su podržale nezavisnost Kosova sada gledaju politički nered i nasilje u Prištini, koje stvara atmosferu sveopšteg straha i nepovjerenja između Srba i Albanaca, uz kombinaciju očaja i zabrinutosti, ocjenjuje „Fajnenšel tajms”.
List je cijelo balkansko područje, od Grčke do BiH, opisao kao prepuno političkih turbulencija, ekonomskih katastrofa i društvenih nemira. Ipak, ističe, nestabilnost na Kosovu posebno je zabrinjavajuća zbog uticaja na izbjegličku krizu. Bekim Kolaku, kosovski ministar evrointegracija, prošle nedjelje je upozorio da bi oko 200.000 stanovnika Kosova moglo da pokuša da se domogne zemalja EU ukoliko njihovoj zemlji ove godine ne omogući bezvizni režim. Imajući ogromni ekonomski, politički i vojni uticaj na Kosovu, SAD i njeni evropski saveznici podsticali su samoproglašenu republiku da stane na noge, piše list, i dodaje da su rezultati toga „pomiješani”.
– Dio problema leži u dogovoru, parafiranom u avgustu, kosovskih vlasti i Vlade Srbije, da se uspostavi široka prava i autonomija za Srbe u pokrajini. Albanski nacionalisti, koncentrisani u pokretu „Samoopredjeljenje”, glavnoj opozicionoj stranci, ne podnose takav dogovor. Sa druge strane, čak ga i Srbi ne vole – tvrdi list.
„Fajnenšel tajms” ocjenjuje da je haos koji vlada Kosovom cijena koju EU i SAD plaćaju zbog površne politike stabilnosti koju su vodile. List piše i da u samoproglašenoj državi i dalje ne postoje red i mir, politička korupcija i dalje je na visokom nivou, a organizovani kriminal nije iskorijenjen. Ipak, zaključuje list, Zapad i dalje ima vremena da se pozabavi ovim pitanjima prije nego što totalna anarhija preuzme Kosovo.(RTS)
Dogovor vlasti i opozicije
ili dublja kriza
U martu i aprilu Kosovu prijeti još veća politička kriza, ukoliko se vlast i opozicija ne dogovore oko tri najvažnija pitanja, smatra publicista Veton Suroi, a kao jedno od tih pitanja on je naveo i unapređenje pregovaračkog procesa Beograda i Prištine.
Kao prvo on je naveo potrebu promjene Ustava i izbor predsjednika Kosova direktnim putem.
Kao treću stavku, Suroi je naveo da bi kosovska vlada i opozicija trebalo da se dogovore oko postizanja konsenzusa kojim bi se spriječile „štete nanijete dosadašnjim procesom pregovora” sa Beogradom i unaprijedio pregovarački proces između Prištine i Beograda.
– Kao principijalne tačke, njih je veoma teško postići u trenutnoj situaciji. Možda sama kriza može biti od pomoći u ovom slučaju: ukoliko vlada i opozicija ne postignu principijalni sporazum o ove tri tačke (ili druge njima slične ili ne) zemlja rizikuje da u martu ili aprilu uđe u još veću krizu – upozorio je Suroi.
Bez javnog poštovanja
Na oko četiri kilometra od Prištine, nalazi se moderna zgrada vrijedna 30 miliona eura, Palata pravde, koju je EU izgradila kao „simbol povećanja poštovanja i povjerenja u institucije koje garantuju vladavinu prava na Kosovu, piše list i navodi da nije pokazano ni javno poštovanje, vladavina prava, niti mir i stabilnost kada je parlament za predsjednika izabrao Tačija, nekadašnjeg komandanta terorističke OVK i kosovskog premijera premijera.