Evropska komisija mogla bi da „blago modifikuje” svoje zahtjeve prema Srbiji zbog hrvatske blokade, saznaje „Dojče vele” i dodaje da još postoji nada da bi do kraja juna, do kada traje holandsko predsjedavanje EU, mogla da budu otvorena poglavlja 23 i 24.
Djeluje, međutim, vjerovatnije da će otvaranje prvih poglavlja sačekati slovačko predsjedavanje u drugoj polovini ove godine, poručuje njemački radio.
Diplomatski izvori kažu da je najveći problem u Zagrebu i da se samo čeka na zeleno svjetlo odatle.
Kako ističe radio, pozivajući se na više diplomatskih izvora, uprkos diplomatskoj aktivnosti po pitanju hrvatske blokade srpskih pregovora sa Evropskom unijom, na tom polju i dalje vlada „status kvo”.
„Dojče vele” ističe da se u jednom internom papiru Ministarstva spoljnih poslova Njemačke navodi da Holandija želi da otvori pregovaračka poglavlja 23 i 24 do kraja juna i da taj stav jasno podržava Njemačka.
„Uslovi za otvaranje poglavlja 23 su, prema našem viđenju, ispunjeni odgovarajućim akcionim planom. Stoga se zalažemo za podršku odgovarajućem izvještaju EK”, stoji u dokumentu u koji je Dojče vele imao uvid.
Podsjeća se na tri hrvatska zahtjeva, odnosno da Srbija ograniči nadležnost za ratne zločine na svoju teritoriju i državljane, da ispuni sve zahtjeve Haškog tribunala, i da utvrdi mehanizam prema kojem bi predstavnicima hrvatskih manjina bilo zagarantovano mjesto u skupštini.
Od ta tri zahtjeva, Njemačka ima jedino razumijevanja za uslov saradnje sa Tribunalom, ističe Dojče vele.
U dokumentu se navodi da ostali hrvatski zahtjevi prevazilaze nadležnosti Komisije i nisu pokriveni evropskim pravom, a izvori njemačkog radija ocjenjuju da to znači da su druga dva zahtjeva političke, a ne pravne prirode.
„Mislimo da je lopta u hrvatskom dvorištu. Kao predsjedavajući se nadamo da će Hrvatska signalizirati da je spremna da promijeni stav”, rekao portparol holandskog predstavništva u Briselu Dirk-Jan Vermeij.
Istakao je da su holandski predsjedavajući u kontaktu sa Zagrebom, ali da odatle još nema signala da bi pozicija mogla da se promijeni.
Iako se hrvatske primjedbe odnose na poglavlje 23 zbog njega je, podsjeća radio, zakočeno i poglavlje 24 jer je namjera Brisela da u paketu otvori ta dva poglavlja koja se tiču vladavine prava, ljudskih prava, slobode i bezbjednosti.
Vermeij tvrdi da su svi radni i pripremni sastanci obavljeni i da se čeka jedino zeleno svjetlo Zagreba.
O tri hrvatska zahtjeva se već, kako je rekao, „intenzivno debatovalo”, te na ambasadorskom nivou „više nema potrebe za novim sastancima, samo bi trebalo da znamo da li možemo da krenemo dalje ili ne”.
„Do kraja predsjedavanja imamo samo šest nedjelja, pa se nadamo da će nam Hrvati uskoro saopštiti da su spremni – ali to je do njih”, poručio je Vemerij.
U dokumentu stoji da ni sastanci hrvatskog šefa diplomatije sa holandskim odnosno njemačkim kolegom u drugoj polovini aprila nisu promijenili stav Zagreba.
Dodaje se da je Komisija pristala da izađe u susret„opravdanim hrvatskim zahtjevima, ali sagovornici njemačkog lista vjeruju da se radi o „simboličkoj promjeni stava”.
Ostaje otvoreno kako će i čime Hrvatska na kraju biti ubijeđena da popusti svoju blokadu, rekao je jedan od izvora Dojče velea u Berlinu.
Kada stavovi u Briselu budu modifikovani, tražiće se da se Srbija izjasni o njima, dodaje radio.(RTS)
Lopta u dvorištu onih drugih
Uprkos tome što očigledno u pozadini postoji živa diplomatska aktivnost i što EK radi na nekakvom kompromisu, u Zagrebu i Beogradu su zvanično „ušančeni na svojim pozicijama i ponavljaju da je lopta u dvorištu onih drugih”, dodaje njemački radio.
Tako je ambasador Hrvatske pri EU Mato Škrabalo prošle nedjelje na sastanku rekao da nema zelenog svjetla, dok je Kovač nakon toga istakao da je Hrvatska podržala otvaranje pregovora sa Srbijom, ali ići dalje u pregovorima znači ispuniti kriterijume.
Sa druge strane, srpska ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović rekla je da se „vrtimo u krug” i da se Srbija sve vrijeme ponaša konstruktivno.
„Stvar je dogovora i nalaženja rješenja između država-članica i EK – dodala je ona.
Slovački šef diplomatije Miroslav Lajčak u više navrata je rekao da će proširenje EU biti jedan od prioriteta predsjedavanja njegove zemlje Uniji, te da se nada da će u tih šest mjeseci u pregovorima sa Srbijom biti otvoreno više poglavlja.
Nije zatražena promjena pozicije
Drugi izvor u Komisiji kaže da od Srbije nije zatražena promjena pozicije jer prije toga svih 28 članica i sama Komisija moraju da formulišu zajednički stav.
Mi jednostavno tražimo rješenje. Moramo nekako da razriješimo situaciju, rekao je neimenovani izvor koji se, navodi radio, nije izjašnjavao o tome u kojoj mjeri bi eventualno od Beograda mogli da se traže ustupci o hrvatskim zahtjevima.
U Njemačkoj postoji veliko nezadovoljstvo što Hrvatska koči srpske pregovore sa EU, te je hrvatski šef diplomatije Miro Kovač pozvan da odboru njemačkog Bundestaga objasni takav stav.
Uticajni demohrišćanski poslanik Ginter Krihbaum, koji vodi taj odbor, rekao je tada za Dojče vele da Zagreb„zloupotrebljava EU za sprovođenje bilateralnih zahtjeva.
Nakon toga su se u medijima pojavile spekulacije o tome kako bi i Rumunija i Bugarska mogle da se pridruže hrvatskoj blokadi tražeći veća prava za svoje manjine u Srbiji.
U kancelariji njemačkog ambasadora pri EU demantuju da su druge zemlje podržale hrvatski stav. Radi se isključivo o Hrvatskoj, istakli su za Dojče vele.