Eparhija raško-prizrenska poručila je da je SPC zakonski katastarski vlasnik zemlje na kojoj je podignuta Crkva Hrista Spasa u Prištini i samog hrama i da se zasigurno nikada neće saglasiti niti sa njegovim rušenjem niti sa mijenjanjem namjene.
– Ovo može biti samo pravoslavni hrišćanski hram, a oni kojima to smeta treba da budu svjesni da će rušenjem ovog hrama njihovo vandalstvo ostati upečatljiva slika današnjeg društva na Kosovu – navodi se u saopštenju Eparhije raško-prizrenske, a povodom niza nedavnih protesta i besomučne kampanje protiv srpske Crkve Hrista Spasa u kosovskim medijima na albanskom jeziku. Zato, poručuju iz Eparhije, hram Hrista Spasa treba da bude završen i kao i drugi vjerski objekti u svijetu služi onima koji se u njima Bogu mole.
– Oni koji žele da šire mržnju mogu da to čine na drugim mjestima, ali ne smiju da zaborave da ekstremizmom truju svoju sopstvenu budućnost i živote – upozorili su iz Eparhije, ukazujući da je danas u toku još jedan protest ultra-desničarske grupe kosovskih Albanaca protiv srpske pravoslavne Crkve Hrista Spasa u Centru Prištine. Demonstranti zahtijevaju da ova crkva bude uništena ili pretvorena u albanski muzej. Ovaj protest je samo jedna u nizu akcija usmjerenih protiv Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda na Kosovu i Metohiji koji je već 17 godina izložen sistematskom etničkom teroru u kojem je protjerano preko 200.000 Srba, uništeno preko 150 crkava i razoreno stotine grobalja.
– Protest se održava sa ciljem da se skrene pažnja sa rada međunarodnog suda koji upravo ovih mjeseci treba da sudi pripadnicima OVK koji su počinili brojne zločine nad Srbima i ostalim ne-Albancima za koje niko dosad nije odgovarao – navodi se u saopštenju objavljenom na zvaničnom portalu Eparhije raško-prizrenske. Za ultra-desničare, kako se navodi, koji protestuju ova crkva je simbol ratnih stradanja, iako tu niko nije povrijeđen i jedino oružje koje je ikada korišćeno na ovom mjestu je eksploziv koji su u crkvu podmetnuli upravo albanski ekstremisti u ljeto 1999. kako bi crkvu uništili. Ali bezuspješno, dodaju, jer ona još stoji i svjedoči vjeru u Hrista Spasitelja.
– Za pravoslavne Srbe ova crkva je prije svega vjerski objekat u izgradnji koji nema nikakve veze sa bilo kakvom politikom i koji je građen po svim procedurama i pravilima po kojima su građeni i ostali objekti na Kosovu i Metohiji u to vrijeme – navodi se u saopštenju.
– Danas je Priština etnički očišćen grad i sramota za one koji su to učinili i onima koji su to dopustili. Etničko čišćenje je sprovođeno sistematskim terorom od 1999. godine i vrhunac tog varvarstva treba da bude rušenje Hrama Hrista Spasa, čiji krst očigledno smeta onima koji Kosovo žele da pretvore u svojevrsno talibansko društvo mržnje i netrpeljivosti – upozoravaju iz Eparhije. m.nj.
Nova provokacija
Grupa studenata prištinskog Univerziteta okačila je na nedovršeni hram Hrista Spasitelja u Prištini pano kojim traži njegovo pretvaranje u „muzej žrtava Miloševićevog režima na Kosovu”.
– Tražimo da objekat podignut nasiljem Miloševića, u kampu Univerziteta, bude pretvoren u muzej koji će da predstavlja masakr i genocid koji je počinila Srbija na Kosovu – napisano je na panou, na kojem su i fotografije nastradalih Albanaca tokom sukoba. Navodi se da se grupa studenata koja je okačila pano predstavlja kao organizacija „Studentska demokratija”. Studentima su se juče pridružila i dva starija Albanca, noseći svoj bilbord sa fotografijama, kako tvrde, albanskih žrtava, istovremeno ističući zastave Albanije i Sjedinjenih Američkih Država. Jedan od njih je novinarima rekao da nedovršenu Crkvu Hrista Spasitelja treba srušiti.
Etničko nasilje
Ekstremisti koji, kako se navodi, pozivaju na rušenje ovog hrama ili na njegovo oduzimanje od Crkve koja ga je gradila, pozivaju na nastavak etničkog čišćenja, na nova djela mržnje i nasilja protiv Srba i na negiranje osnovnih vjerskih prava srpskom narodu.
– Da li će rušenjem ili oduzimanjem ovog hrama kosovsko društvo nastaviti putem etničkog nasilja i skrnavljenja hrišćanskih simbola ili će pokazati konačno toleranciju i spremnost na poštovanje osnovnih civilizacionih normi koji postoje u kulturnom svijetu – pitaju iz Eparhije.
To, navode, zavisi prije svega od kosovskih političkih lidera koji su zasad ostali gluvi na apele naše Crkve i koji nijesu čak ni obezbijedili zaštitu ovog hrama.
– Ćutanje kada treba da se odgovorno digne glas znak je prećutne saglasnosti, što samo ohrabruje etnički i vjerski ekstremizam – zaključuju u saopštenju.