Ministarstvo pravde Srbije poslalo je francuskim pravosudnim organima zahtjev za izručenje Ramuša Haradinaja, rečeno je Tanjugu u tom ministarstvu.
Uz zahtjev za izručenje je poslata i prateća dokumentacija prevedena na francuski jezik, na osnovu koje će francusko pravosuđe odlučivati o ispunjenosti uslova za izručenje Haradinaja Srbiji.
Haradinaj je prošle srijede lišen slobode na aerodromu Bazel-Miluz, na francuskoj strani, na osnovu potjernice koju je Srbija za njim raspisala 2004. godine, i nalazi se u pritvoru.
Srbija ga traži zbog sumnje da je na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine počinio zločine koji nisu bili obuhvaćeni optužnicom Haškog tribunala, po kojoj je pravosnažno oslobođen.
U pitanju su ratni zločini protiv civilnog stanovništva u zoni odgovornosti Dukađin 1998. i 1999. godine.
Premijer Aleksandar Vučić ranije je izjavio da će Srbija od Francuske tražiti izručenje Ramuša Haradinaja. Premijer je rekao da se nada da će u tom slučaju u Francuskoj pravo biti iznad politike.
Kako je rekao, naše tužilaštvo ima brojne dokaze, mnoge optužujuće stvari, te bi bilo veoma neobično da Francuska ne postupi u skladu sa pravom nego sa političkim stavovima.
Srbija traži izručenje Ramuša Haradinaja za nova djela koja nisu bile u optužnici Haškog tužilaštva i za to ima dokaze, tvrdi advokat Toma Fila.
„Haško tužilaštvo optužilo je Haradinaja tako da on bude oslobođen. Tužilaštvo ima mehanizme da optužnicu, ukoliko želi, napiše tako da ona bude odbijena, odbačena ili da predmet zastari”, rekao je Fila povodom ocjena međunarodnih pravnih stručnjaka da Haradinaj može biti izručen Srbiji samo ako se zločini za koje ga tereti Srbija razlikuju od onih na osnovu kojih mu je suđeno u Hagu.
Upitan pod kojim uslovima Francuska može Srbiji da izruči Haradinaja, Fila kaže da tamošnji sud mora na osnovu naših dokaza da utvrdi da slučaj protiv Haradinaja nije politički, a mi sud treba da uvjerimo da suđenje Haradinaju u Beogradu ne bi imalo političke implikacije.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić kaže da je informacije da albanska dijaspora priprema zauzimanje srpskih diplomatsko-konzularnih predstavništava, kako bi prinudila Srbiju da odustane od gonjenja Haradinaja, naša zemlja dobila od zapadnih bezbjednosnih agencija.
„Ta informacija je došla iz jedne velike zemlje i velike bezbjednosne zajednice, sa imenima i prezimenima ljudi, sa zemljom o kojoj se razgovaralo kao mogućoj zemlji gdje bi meta možda mogla biti naša ambasada ili konzulat”, rekao je Dačić.
Sve te podatke zapadne službe imaju, istakao je Dačić.
„Jedna od opcija koja je razmatrana je da se Srbija privoli da odustane od gonjenja putem zauzimanja nekog od diplomatsko-konzularnih predstavništava ili objekta koji pripada Srbiji i uzimanja talaca. Tačno se zna ko je takve predloge iznosio, po imenu i prezimenu, gdje živi”, kaže Dačić.
Radi se o zemljama koje imaju brojnu albansku dijasporu, naveo je ministar spoljnih poslova.
Dačić je napomenuo da su države domaćini odgovorne za bezbjednost srpskih diplomatsko-konzularnih predstavništava, u kojima je podignut nivo budnosti.
„I danas se nastavljaju protesti albanske dijaspore ispred fracuskih i naših diplomatsko-konzularnih predstavništava, ali to neće uticati na stav Srbije kada je riječ o Haradinaju ili bilo kome drugom. Riječ je o ratnim zločinima”, poručio je juče Dačić.
Priština brani ratnog zločinca, „ne daju da se hapsi kada su oni u pitanju”, ukazuje Dačić.
„Što se nisu bunili kada je Crna Gora izručila neke naše koji su uhapšeni u Crnoj Gori”, upitao je ministar.
Oni ne mogu da pobjegnu od svoje prošlosti, naglasio je Dačić i poručio da je Srbija spremna na to da svako odgovara za ratne zločine.
„To nije bilo kakvo izazivanje zapaljive retorike niti bilo čega o čemu bismo se svađali. Valjda svako treba da odgovara za ratne zločine”, istakao je Dačić.
Što se tiče zahtjeva za izručenje Haradinaja, objašnjava da to nije u nadležnosti njegovog ministarstva, već ministarstva pravde.
Međutim, Dačić smatra da nema razloga da Srbija ne zatraži izručenje i podsjeća na to da je premijer Vučić rekao da će ono biti zatraženo.M.Nj.
Tužilaštvo podnijelo 108 prijava
Srpsko tužilaštvo je protiv bivšeg kosovskog premijera i vođe OVK Ramuša Haradinaja podnijelo 108 krivičnih prijava zbog sumnje da je izvršio krivična djela terorizma, udruživanja radi neprijateljske djelatnosti i ubijanja civila.
Haradinaju se za ratne zločine sudilo i pred Haškim tribunalom, koji ga je 2012. godine oslobodio po svim tačkama optužnice. Tokom tog suđenja neki od ključnih svjedoka optužbe su ubijeni ili su nastradali pod nerazjašnjenim okolnostima.
Vanredna sjednica kosovske skupštine
U Prištini je održana vanredna sjednica kosovske skupštine povodom hapšenja Ramuša Haradinaja u Francuskoj, po potjernici Srbije za ratne zločine počinjenih tokom sukoba na Kosovu 1998. i 1999. godine.
Vanrednu sjednicu su zatražila 43 poslanika, na inicijativu stranke Ramuša Haradinaja – Alijanse za budućnost Kosova.
Šef poslaničke grupe te stranke Palj Ljekaj rekao je na početku sjednice da je hapšenje Haradinaja neprihvatljivo, kritikujući aktuelnu vladu što je dozvolila da dođe do ove situacije.
„Sve što dolazi iz Srbije je prevara i predstavlja borbu protiv Albanaca. Srbija podiže optužnice bez osnova protiv Albanaca, oslobodilaca Kosova. U tome smo pomogli Srbiji, otvaranjem dijaloga bez principa”, rekao je Ljekaj.
Po njemu, kosovske vlasti nisu preduzele korake da se izvrši pritisak na EU za brisanje srpskih potjernica.
„Borci OVK kao i Ramuš Haradinaj su sveti, dali su svoj život. Umjesto pomoći, vi ste izglasali Specijalni sud. Kosovu je potrebna stabilna i jaka vlada. Ova vlada treba da prizna već jednom da nema snage da brani suverenost države. Uhapšen je državni službenik sa diplomatskim pasošem”, rekao je Ljekaj.