Otvorena pitanja o granicama Hrvatske sa Srbijom, kao i sa Crnom Gorom, trebala bi se riješiti do 2023. godine, kao uslov da Crna Gora i Srbija do tada zaključe pregovore o članstvu u EU i postanu punopravne članice do kraja 2025. godine.
Iako se Hrvatska ne spominje, to je poruka iz nacrta nove Strategije Evropske komisije pod nazivom „Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan”, u kojoj se navodi da EU ne želi da uvozi granične sukobe između država u regionu. Ovaj nacrt, u koji je Jutarnji.hr imao uvid, trebalo bi da se usvoji sledeće godine, kako je najavio predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker.
Iz strategije se vidi da postoje indikativni i jasni rokovi samo za Crnu Goru i Srbiju, za koje se kaže da će moći u EU do kraja 2025. godine, a za ostale države samo se navodi da do tada treba da unapređuju u pristupnim pregovorima.
– Postoje i dalje važni bilateralni sporovi između država regiona koji su preostali za rješavanje. EU neće uvoziti te sporove. Trajno rješenje treba pronaći prije nego što država uđe u EU – piše u dokumentu.
Navodi se da se sve države moraju nedvosmisleno obvezati, i riječima i djelima, prevladati nasleđe iz prošlosti, postići pomirenje i riješiti otvorena pitanja puno prije njihovog pristupa u EU.
Konkretno se u redosledu radnji koji predviđa članstvo Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine kaže da se prije zaključenja pristupnih pregovora moraju riješiti svi granični problemi jer „EU ne može niti će uvoziti takve probleme”.
– U slučajevima gdje granični sporovi ne budu riješeni, strane ih moraju predati bezuslovno na obvezujući način konačnoj arbitraži ili Međunarodnom sudu pravde prije zaključenja pristupnih pregovora i u potpunosti poštovati presude – piše u dokumentu.
Isto tako se podsjećaju lideri regiona na to da je članstvo u EU stvar izbora za koji je potreban politički konsenzus i potpora građana, i zato ne bi trebalo da postoji dvoumljenje lidera o tome gdje pripada zapadni Balkan i u kojem smjeru se kreće. To je očito poruka Srbiji, gdje se često postavlja pitanje izbora između EU i Rusije.
Za Srbiju je važna i poruka da će morati da riješi odnose s Kosovom putem pravno obavezujućeg dokumenta, za koji se u ovom trenutku kaže da je ključan za stabilnost cijelog regiona i evropsku perspektivu. Prema planu, do kraja 2019. godine Srbija i Crna Gora bi trebalo da budu fokusirane na ispunjenje prelaznih merila iz područja vladavine prava.
Srbija ih ima čak 50, a nakon što se potvrdi njihovo ispunjenje, EU će odrediti mjerila za zatvaranje tih poglavlja. Osim toga, do kraja te godine Srbija mora ispuniti i prelazno mjerilo iz poglavlja 35 koje, iako se zove formalno „ostala pitanja”, sadrži uslov sveobuhvatne normalizacije odnosa sa Kosovom.
– Srbija i Kosovo najkasnije do ovog roka moraju postići sveobuhvatno normalizaciju odnosa koja bi otvorila put za dalji supstancijalni napredak Kosova na putu prema evropskim integracijama, piše u nacrtu, uz napomenu da to treba osvježiti kad se objasni vremenski okvir za dijalog.
BiH bi do 2019. godine trebala da dobije status kandidata, naravno, ako do tada dovrši postupak slanja odgovora iz upitnika i Komisija završi svoj dio posla. Albanija će, ispuni li uslove, i Makedonija ako riješi pitanje imena s Grčkom, 2019. godine imati zamah u pregovorima o članstvu.