Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Na Milovom platnom spisku deset bivših ministara iz sedam država * Logorašima iz Morinja odšteta 1.430.000 eura * Sveta prinudno iseljavaju iz stana * Laković krši zakon, Tužilački savjet ćuti * Na Milovom platnom spisku deset bivših ministara iz sedam država * Objašnjenje i preporuka * Neću, ne dam
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 22-11-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Maja Raičević, direktorica Centra za ženska prava:
U Crnoj Gori se godišnje evidentira 50 selektivnih abortusa jer roditelji ne žele bebu ženskog pola.

Vic Dana :)

Mujo navršio sto godina i kuća mu se napuni novinarima, snimaju ga za televiziju i novine, pa ga upitaju:
- Stari, bolan, koja je tajna tvoje dugovječnosti?
Mujo se nakašlje:
- Paz’ ‘vamo... kad mi je nizak prit’sak, popijem crnoga vina... kad je visok, sunem rakijicu... kad se pre’ladim, pijem kuvane rak’je il’ vina, ako nemam apetita, udarim po bijelom vinu, a za bolje varenje uvijek pijem pivo...
Prekine ga jedan novinar:
- Pobogu, čovječe, piješ l’ ti vode ikad?
Mujo odmahne glavom:
- Bolan, tako bolestan još nisam bio!


Haso: „Mujo, znaš li da mrav može nositi teret 20 puta veći od njegove težine?”
Mujo: „A Fata se hvalila kad je sama nosila veš mašinu na treći sprat!”







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Objašnjenje i preporuka Ono što se naziva neoliberalnom teorijom je zapravo ekonomska teorija, nezavisno od svih ne malih razlika među ekonomistima, koja je, ta ekonomska teorija, nezaobilazna kao sredstvo objašnjenja, ali ne može neposredno da se koristi kao preporuka za sasvim određenu privrednu politiku
Dan - novi portal
-Autor:Vladimir Gligorov

Ovo je kra­tak ko­men­tar pod­stak­nut ne­kim sko­ra­šnjim na­pi­si­ma De­ni­ja Ro­dri­ka. Oni ni­je­su u ne­skla­du sa sta­vo­vi­ma ko­je on iz­no­si već dva­de­se­tak go­di­na, ali su po­pu­lar­ni­je pi­sa­ni, pa mo­gu da po­slu­že za ras­pra­vu ko­ja se obra­ća ši­roj jav­no­sti. Po­sled­nji ta­kav je pod na­slo­vom „Ka­ko spa­si­ti eko­nom­sku na­u­ku od neo­li­be­ra­li­zma” ob­ja­vljen u ča­so­pi­su Bo­ston Rivju, sa sa­žet­kom na Ro­dri­ko­vom blo­gu. Ov­dje bih sa­mo htio da raz­ja­snim šta se od če­ga spa­sa­va i da li je ri­ječ o uspje­šnom po­du­hva­tu.
Naj­pri­je, Ro­drik je u pra­vu ka­da ka­že da je po­treb­no ići da­lje od eti­ke­ti­ra­nja, jer neo­li­be­ra­li­zam iz na­slo­va nje­go­vog tek­sta ni­je la­ko de­fi­ni­sa­ti ni­ti mu je la­ko pri­pi­sa­ti auto­re i sled­be­ni­ke. Uz to je opa­sno, sma­tra Ro­drik, da se na­zi­va­njem ob­ja­šnja­va, što je na­rav­no be­smi­sle­no. Do­dat­na opa­snost je, re­kao bih ja, da se ta ri­ječ ko­ri­sti u na­slo­vu, jer ne­ma­li broj či­ta­la­ca mo­že da ne oče­ku­je ni­šta vi­še u tek­stu što već ni­je u na­slo­vu, pa či­ta­nje na­slo­va mo­že da im bu­de do­volj­no, što bi u ovom slu­ča­ju sva­ka­ko bi­lo po­gre­šno.
I za­i­sta, da sa­žmem ono što Ro­drik za­pra­vo tvr­di, eko­nom­sku te­o­ri­ju ni­je po­treb­no spa­sa­va­ti od neo­li­be­ra­li­zma i za­pra­vo je tre­ba spa­si­ti od onih ko­ji je od­ba­cu­ju jer je neo­li­be­ral­na, što je raz­log, ka­že Ro­drik, to­me što on sam ni­je sklon upo­tre­bi te ri­je­či. Ali po­treb­no je, sma­tra Ro­drik, spa­si­ti eko­nom­sku na­u­ku, eko­nom­sku te­o­ri­ju za­pra­vo, od na njoj za­sno­va­nih po­li­tič­kih pre­po­ru­ka ko­je se na­zi­va­ju neo­li­be­ral­nim.
Jed­no­stav­ni­je re­če­no, ono što se na­zi­va neo­li­be­ral­nom te­o­ri­jom je za­pra­vo eko­nom­ska te­o­ri­ja, ne­za­vi­sno od svih ne ma­lih raz­li­ka me­đu eko­no­mi­sti­ma, ko­ja je, ta eko­nom­ska te­o­ri­ja, ne­za­o­bi­la­zna kao sred­stvo ob­ja­šnje­nja, ali ne mo­že ne­po­sred­no da se ko­ri­sti kao pre­po­ru­ka za sa­svim od­re­đe­nu pri­vred­nu po­li­ti­ku. Pri­mje­ra ra­di, tr­ži­šni mo­del, mo­del sa­vr­še­nog tr­ži­šta čak, ob­ja­šnja­va pri­vred­na po­na­ša­nja i nji­ho­ve is­ho­de, ali ni­je opis pri­vred­ne re­al­no­sti i ne sa­dr­ži pre­po­ru­ke za pri­vred­nu po­li­ti­ku: ona se iz nje­ga ne mo­že ne­po­sred­no iz­ve­sti.
Ovo, opet, ni­je za­to što te re­ci­mo neo­li­be­ral­ne pre­po­ru­ke ne bi bi­le do­bre ili oprav­da­ne ili dobronamjerne, na primjer u smi­slu po­li­ti­ke ko­ju bi spro­vo­dio be­ne­vo­lent­ni dik­ta­tor, već zbog to­ga što naj­če­šće nijesu ostva­ri­ve. Re­ci­mo, po Ro­dri­ku, a to je tvrd­nja po ko­joj je naj­po­zna­ti­ji, pu­na glo­ba­li­za­ci­ja i de­mo­kra­ti­ja zah­ti­je­va­ju svjet­sku dr­ža­vu. Uko­li­ko nje ne­ma ili ne­će bi­ti de­mo­kra­ti­je ili tre­ba od­u­sta­ti od glo­ba­li­za­ci­je. Ka­ko svjet­ska dr­ža­va ni­je re­a­lan pro­je­kat, on se za­la­že za na­ci­o­nal­nu su­ve­re­nost, de­mo­kra­ti­ju i za­šti­tu od glo­ba­li­za­ci­je ne­za­vi­sno od to­ga što bi ko­smo­po­lit­ska al­ter­na­ti­va bi­la bo­lja, ka­da bi bi­la do­stup­na.
Ni­je, da­kle, ri­ječ o po­li­tič­kim al­ter­na­ti­va­ma istog ran­ga. Ko­smo­po­lit­ska li­be­ral­na (tr­ži­šna) de­mo­kra­ti­ja je naj­bo­lja, pr­vo­ra­zred­na po­li­ti­ka i u sa­gla­sno­sti je sa eko­nom­skom te­o­ri­jom, ali je ne­do­stup­na. Na­ci­o­nal­ne pro­tek­ci­o­ni­stič­ke de­mo­kra­ti­je su za­pra­vo skup raz­li­či­tih, dru­go­ra­zred­nih (dru­gih naj­bo­ljih) po­li­ti­ka ko­je se me­đu­sob­no raz­li­ku­ju u za­vi­sno­sti od okol­no­sti (isto­rij­skih, ge­o­graf­skih, dru­štve­nih, raz­voj­nih i sva­kih dru­gih). To je po­go­to­vo tač­no za auto­ri­tar­ne po­li­ti­ke ili za one u ko­ji­ma se ko­ri­ste mje­re ogra­ni­ča­va­nja dje­lo­va­nja tr­ži­šta, ka­ko spo­lja­šnjeg ta­ko i unu­tra­šnjeg. Re­ci­mo, kao pri­mjer ovog po­sled­njeg Ro­drik če­sto is­ti­če Ki­nu gdje ne­ma de­mo­kra­ti­je i gdje su unu­tra­šnja tr­ži­šta ogra­ni­če­na, re­ci­mo ko­lek­tiv­nim vla­sni­štvom, ko­ja je me­đu­tim ostva­ri­la po­sto­jan i vje­ro­vat­no do­sa­da ne­nad­ma­šen pri­vred­ni raz­voj u po­sled­njih tri­de­se­tak go­di­na. Na­rav­no, ka­ko mno­gi upo­zo­ra­va­ju, to je bi­lo mo­gu­će uz zna­čaj­nu otvo­re­nost Ki­ne pre­ma glo­ba­li­za­ci­ji. No, ovo ni­je­su pri­go­vo­ri ko­ji ne­po­sred­no po­ga­đa­ju ono što Ro­drik tvr­di, bu­du­ći da je nje­gov pri­stup po­li­ti­ci do­volj­no eklek­ti­čan da za­pra­vo ne mo­že bi­ti va­lja­no pod­vrg­nut kri­ti­ci.
I to je ot­pri­li­ke sve. Eko­nom­sku te­o­ri­ju je mo­gu­će spa­si­ti kao sred­stvo ob­ja­šnje­nja ne sa­mo tr­ži­šnih, već i svih dru­gih pri­vred­nih si­ste­ma i po­li­ti­ka. No, nje­na pre­po­ru­ka pr­vo­ra­zred­ne, naj­bo­lje, pri­vred­ne po­li­ti­ke ni­je ostva­ri­va, usled če­ga su po­treb­ne dru­go­ra­zred­ne, dru­ge naj­bo­lje pri­vred­ne po­li­ti­ke, či­ji iz­bor na­rav­no za­vi­si od ci­lje­va ko­ji­ma se te­ži, od sred­sta­va ko­ji­ma se ras­po­la­že i od okol­no­sti ko­je su da­te ili se mo­gu sa­mo po­ste­pe­no mi­je­nja­ti. Neo­li­be­ral­ne, pr­vo­ra­zred­ne, po­li­tič­ke pre­po­ru­ke su ne sa­mo neo­stva­ri­ve već i štet­ne, jer sto­je na pu­tu prag­ma­tič­ni­jim po­li­tič­kim al­ter­na­ti­va­ma.
Ov­dje je va­žno za­pa­zi­ti Ro­dri­ko­vu kri­ti­ku Va­šing­ton­skog kon­sen­zu­sa. Taj kon­sen­zus (ko­ji se če­sto po­gre­šno pri­ka­zu­je, ali to je dru­ga te­ma) Ro­drik kri­ti­ku­je za­to što pred­sta­vlja sve­o­bu­hvat­nu pri­vred­nu po­li­ti­ku, ko­ja za­ne­ma­ru­je in­sti­tu­ci­o­nal­ne pret­po­stav­ke, a i, uz to, ostva­ri­vost u ze­mlja­ma ko­je su re­la­tiv­no ma­nje raz­vi­je­ne. On po­seb­no kri­ti­ku­je li­be­ra­li­za­ci­ju, da­kle po­ve­ća­nu iz­lo­že­nost stra­nom tr­ži­štu, a i pri­va­ti­za­ci­ju u uslo­vi­ma gdje, kao u Ki­ni, al­ter­na­tiv­ni i tra­di­ci­o­nal­ni svo­jin­ski od­no­si mo­gu da do­ve­du do do­brih re­zul­ta­ta, a da ne zah­te­va­ju ne­po­treb­no ve­li­ke dru­štve­ne po­tre­se.
Uko­li­ko bi se do­sled­no sli­je­dio taj stav, ne bi bi­lo neo­p­hod­no, na pri­mjer, tvr­di­ti da je li­be­ra­li­za­ci­ja spolj­ne tr­go­vi­ne bi­la rđa­va po­li­ti­ka u In­di­ji po­čet­kom de­ve­de­se­tih go­di­na pro­šlo­ga vi­je­ka ili po­go­to­vo u Ki­ni, gdje je ona vje­ro­vat­no naj­za­slu­žni­ja za ve­li­ki pri­vred­ni na­pre­dak te ze­mlje. Kao što ni­je oprav­da­no od­ba­ci­ti pri­va­ti­za­ci­ju u ze­mlja­ma ko­je su na­pu­šta­le so­ci­ja­li­zam. Ta­ko da se Ro­dri­ko­va kri­ti­ka neo­li­be­ra­li­zma od­no­si na ide­o­lo­ški stav da je svu­da i u sve­mu pre­po­ruč­ljiv sa­mo je­dan skup pri­vred­no po­li­tič­kih mje­ra, kao što su one sa­dr­ža­ne u Va­šing­ton­skom kon­sen­zu­su, ko­je (po mom mi­šlje­nju neo­prav­da­no) Ro­drik uzi­ma za pri­mjer neo­li­be­ral­ne pri­vred­ne po­li­ti­ke.
No, da kon­kret­na pri­vred­na po­li­ti­ka za­vi­si od sve­ga ono­ga što Ro­drik po­mi­nje ne­spor­no je i ni­je pre­tje­ra­no kon­tro­verz­no. To, me­đu­tim, ne raz­ja­šnja­va sa­svim od­nos iz­me­đu te­o­ri­je i po­li­ti­ke, iz­me­đu ob­ja­šnje­nja i pre­po­ru­ka za de­la­nje. Na­i­me, ne ma­li broj mje­ra pri­vred­ne po­li­ti­ke ne­mi­nov­no se osla­nja­ju na oče­ki­va­nja o is­ho­di­ma do ko­jih će do­ve­sti, a ova se oče­ki­va­nja ne mo­gu va­lja­no for­mi­ra­ti ako se ne ko­ri­sti te­o­rij­ski okvir o pri­vred­nim od­no­si­ma i me­đu­za­vi­sno­sti­ma ko­je će uti­ca­ti na že­lje­ni is­hod. Pri­mje­ra ra­di, an­timo­no­pol­ska po­li­ti­ka ne mo­že da se ne za­sni­va na mo­de­lu tr­ži­šne kon­ku­ren­ci­je ko­ja ni­je mo­no­pol­ska, što ne mo­ra da bu­de baš mo­del sa­vr­še­nog tr­ži­šta, ali ne mo­že ni da bu­de pre­da­le­ko od nje­ga. Isto va­ži i za fi­skal­ne re­for­me i uosta­lom za mje­re za­šti­te, bi­lo da je ri­ječ o cari­n­skoj od stra­ne kon­ku­ren­ci­je ili o ure­đe­nju tr­ži­šta ra­da. Ta jed­na eko­nom­ska na­u­ka je­ste u osno­vi svih raz­li­či­tih po­li­tič­kih pre­po­ru­ka.
Ko­nač­no, ima­ju­ći u vi­du ko­li­ko se sam Ro­drik za­la­že za uva­ža­va­nje ide­o­lo­gi­je u ob­ja­šnja­va­nju raz­li­či­tih po­li­tič­kih pre­po­ru­ka, ni­je mo­gu­će re­ći da je on pro­tiv ide­o­lo­ških opre­dje­lje­nja, jer ako je ide­o­lo­gi­ja ne­iz­bje­žna, on­da je sa­mo ri­ječ o to­me da se iza­be­re bo­lja. U ko­joj mje­ri je to ne­iz­bje­žno u eko­nom­skoj na­u­ci je za­seb­no pi­ta­nje. Ja mi­slim da sve prak­tič­ne na­u­ke ob­ja­šnja­va­ju da bi pre­po­ru­či­va­le po­bolj­ša­nja, a eko­nom­ska na­u­ka je za­pra­vo in­he­rent­no, što se ka­že, vel­fe­ri­stič­ka, što ne mo­ra da zna­či i ide­o­lo­ška.
Ta­ko da se mo­že za­klju­či­ti da Ro­drik sma­tra da je eko­nom­sku na­u­ku po­treb­no spa­si­ti od ide­o­lo­gi­je da se iz na­uč­nih ob­ja­šnje­nja mo­gu ne­po­sred­no iz­ve­sti po­li­tič­ke pre­po­ru­ke, ali al­ter­na­ti­va ko­ju on pred­la­že ni­je u to­me uspje­šna. Na­ci­o­nal­na su­ve­re­nost, de­mo­kra­ti­ja i pro­tek­ci­o­ni­stič­ka po­li­ti­ka raz­vo­ja ne iz­gle­da­ju kao mno­go ostvar­lji­vi­ja po­li­ti­ka od glo­ba­li­za­ci­je, de­mo­kra­ti­za­ci­je i, re­ci­mo, me­đu­na­rod­ne po­li­tič­ke ko­or­di­na­ci­je. Njen ne­u­spjeh je sa­dr­žan u pret­po­stav­ci da de­mo­kra­ti­je zasa­da mo­gu da bu­du sa­mo na­ci­o­nal­ne, usled če­ga mo­ra­ju da za­šti­te do­ma­će tr­ži­šte, dok su ne­ri­jet­ko na­ci­o­nal­ni pro­tek­ci­o­ni­zmi auto­ri­tar­ni. I ko­nač­no, kao što pri­mjer Ki­ne po­ka­zu­je, ako je već si­stem auto­ri­ta­ran, li­be­ra­li­za­ci­ja mo­že da bu­de na­čin da se ne sa­mo pod­stak­ne raz­voj, već i da se po­ve­ća­ju in­di­vi­du­al­ne slo­bo­de.
Spa­sa­va­nje eko­nom­skih ob­ja­šnje­nja je uspje­šno, što se ne mo­že re­ći za po­li­tič­ke pre­po­ru­ke.Pe­šča­nik.net

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"