MOSKVA - Rusija planira da pojača vojne strukture na Krimu, Arktiku i u svom najzapadnijem regionu Kalinjingradu, javila je ruska novinska agencija RIA Novosti, prenoseći jučerašnju izjavu načelnika ruskog Generalštaba Valerija Gerasimova.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u decembru ukaz o novoj vojnoj doktrini Rusije, prenio je Rojters.
Kako je ranije izvijestio TAS S, u novoj redakciji teksta jačanje vojnog potencijala NATO-a je među glavnim spoljnim prijetnjama po Rusiju.
Pored toga, među glavnim prijetnjama su i globalne funkcije NATO-a koje se ostvaruju uz kršenje normi međunarodnog prava, kao i približavanja vojne infrastrukture zemalja-članica Alijanse ruskim granicama, između ostalog daljim širenjem tog bloka.
Inovirana vojna doktrina Rusije je među glavne spoljne vojne opasnosti uvrstila i instaliranje i jačanje stranih vojnih kontingenata u zemljama koje su joj u susjedstvu, korišćenje vojne sile na njihovoj teritoriji uz kršenje normi međunarodnog prava, pojavljivanje žarišta i eskalacija oružanih konflikata.
Na listi spoljnih opasnosti su i teritorijalne pretenzije prema Rusiji i njenim saveznicima i miješanje u njihove unutrašnje poslove, navela je ruska agencija.
Doktrina je precizirana u skladu sa odlukom Savjeta bezbjednosti Rusije od 5. jula 2013, a izmjene je taj savjet odobrio 19. decembra ove godine.
„Raša tudej” je ranije navela da suština nove doktrine ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodnu, te da ruska vojska i dalje ima odbrambenu svrhu, a zemlja obećava da će je koristiti samo kao poslednje sredstvo.
Neizmijenjeni su i principi upotrebe nuklearnog oružja kojih se Rusija pridržava, dodaje ruski kanal i podsjeća da je prevashodni cilj takvog oružja odvraćanje potencijalnih neprijatelja od napada na Rusiju.
Međutim, ističe RT, Rusija bi upotrijebila nuklearno oružje kako bi se zaštitila od vojnog napada, bilo nuklearnog ili konvencionalnog, koji bi ugrozio njen opstanak.
Među glavnim spoljnim vojnim prijetnjama navedenim u novoj ruskoj vojnoj doktrini je „formiranje i raspoređivanje globalnih strateških antibalističkih raketnih sistema koje potkopava uspostavljenu globalnu stabilnost i ravnotežu moći u nuklearnim raketnim sposobnostima, primjena koncepta „brzog udara”, plan o raspoređivanju oružja u kosmosu i raspoređivanje strateškog konvencionalnog preciznog oružja”.
Još jedna novina u ruskoj vojnoj doktrini je da je jedan od ciljeva ruske vojske zaštita nacionalnih interesa u regionu Arktika, navodi RT.
(Tanjug)
Akcije nasilne promjene ustavnog poretka
Na domaćem polju, kako stoji u tekstu nove doktrine, Rusija se suočava sa prijetnjama „akcija usmjerenih na nasilne promjene ruskog ustavnog poretka, destabilizaciju političkog i društvenog okruženja, dezorganizaciju funkcionisanja vladinih tijela, ključnih civilnih i vojnih objekata i informacione infrastrukture Rusije”.
Prema obnovljenoj verziji ruske doktrine, Rusija vidi međunarodnu saradnju sa zemljama koje dijele njene napore da pojača bezbjednost, prije svega sa članicama BRIKS-a, OEBS-a, Šangajske organizacije za saradnju i drugima, kao ključnu za sprečavanje vojnih sukoba.
Tradicionalne prijetnje sa kojima Rusija mora da se hvata u koštac, a koje su navedene u novoj doktrini, uključuju ekstremizam i terorizam, širenje oružja za masovno uništenje i raketne tehnologije, kao i akcije stranih obavještajnih službi, zaključuje „Raša tudej”.(Tanjug)
Bridlav: Pojačaćemo vježbe u Baltičkom moru
Vrhovni komandant snaga NATO u Evropi američki general Filip Bridlav rekao je da NATO planira da pojača svoje vježbe u regionu Baltičkog mora kao odgovor na prošlomjesečne manevre u tom regionu ruske vojske.
Biće nekoliko izmjena u našem programu izvođenja vježbi, najavio je Filip Bridlav, prenosi Tanjug.
„Prva serija izmjena neće biti povećanje broja već će da bude njihovo grupisanje... radi bolje pripreme naših snaga i da bi se dozvolilo zemljama da zajedno rade kao snage NATO, ali planiramo povećanje nekih vježbi”, rekao je Bridlav koji se nalazi u NATO bazi u Šćećinu u Poljskoj, prenijela je agencija Rojters.
Bridlav je rekao i da Rusija nastavlja da pruža pomoć proruskim snagama na istoku Ukrajine, čime se smanjuju izgledi mirovnih pregovora.
„Da, tamo je primirje, ali to što je tamo nije zatišje već kontinuirano snabdijevanje, kontinuirana obuka i kontinuirana organizacija snaga istočno od linije fronta”, rekao je Bridlav.
Te njihove aktivnosti, istakao je Bridlav, nastavljaju da izazivaju zabrinutost.(RTS)