BRISEL – U sjedištu EU danas popodne biće održan mini-samit lidera deset država koje se nalaze duž balkanske rute kojom izbjeglice stižu u Evropsku uniju, a posmatrači u Briselu slažu se da će ishod sastanka zavisiti gotovo u potpunosti od njemačke kancelarke Angele Merkel.
Portparol Evropske komisije Margaritis Shinas saopštio je juče da su lideri zemalja, uključujući i premijera Srbije Aleksandra Vučića, potvrdili učešće na vanrednom samitu u Briselu u nedjelju.
Osim šefova država i vlada Grčke, Rumunije, Bugarske, Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Austrije i Njemačke, na samitu će učestvovati najviši funkcioneri EU – predsjednici Evropskog savjeta, Komisije i Parlamenta, kao i visoki komesar za izbjeglice Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša.
Jedini izuzetak je predsjednik Makedonije Nikola Gruevski, koji je u Brisel šalje ministra spoljnih poslova Đorđa Ivanova.
Shinas je novinarima u sjedištu Evropske komisije rekao da se očekuje da se samit, koji je sazvao predsjednik EK Žan–Klod Junker, završi usvajanjem zajedničke deklaracije o rješavanju migrantske krize.
„Cilj je da ustanovimo kolektivni, pregogranični pristup kako bi se promijenila situacija na terenu”, kazao je on.
Portparol je podsjetio da je stav Komisije da se migrantska kriza ne može rješavati jednostranim akcijama na nacionalnom nivou i da na zajedničke izazove treba odgovarati zajedničjim djelovanjem.
Cilj sastanka je, kako je Junker naveo u saopštenju uoči samita, da se uspostavi bolja saradnja i koordinacija među državama kroz koje svaki dan prolaze izbjeglice sa Bliskog istoka i iz Afrike na putu ka Njemačkoj i sjeveru Evrope.
Dosad je takva kooperacija i koordinacija gotovo potpuno izostala, a politički lideri zemalja suočeni sa ovim problemom su proteklih nedjelja i mjeseci uglavnom razmjenjivali kritike i optužbe, pokušavajući da okrive komšije za potresne slike iscrpljenih, gladnih i promrzlih ljudi unutar svojih granica.
Hrvatska je tako optužila Srbiju da namjerno usmjerava sve migrante ka njoj, Slovenija tvrdi da Hrvatska ignoriše pozive na saradnju, a Mađarski premijer Viktor Orban tvrdi da su migranti došli da pokore i islamizuju hrišćansku Evropu i da ih treba poslati u Tursku.
Oštre riječi praćene su nedoslednim, protivrječnim i iznuđenim mjerama: Hrvatska i Slovenija čas otvaraju, čas zatvaraju granice, Slovenija je angažovala vojsku, Mađarska se ogradila žilet-žicom, a iz Austrije se čuju ideje da bi duž spoljnih granica EU trebalo podići bedeme.
Jedina osoba sa dovoljnim autoritetom da natjera razjedinjene lidere jugoistočne i srednje Evrope da na zajednički izazov odgovore usklađenom politikom je, po opštoj ocjeni, Angela Merkel, koja je prema nekim izvještajima i inicirala sazivanje samita.
„Ako Njemačka kaže dosta i zatvori granice, svi će učiniti isto”, upozorila je ranije ove nedjelje šef hrvatske diplomatije Vesna Pusić.
Za sada nema nikakvih naznaka da li će Merkel, koja je nedavno na političkom skupu u Madridu pohvalila Srbiju za primjeran odnos prema izbjeglicama, u nedjelju doći u Brisel sa konkretnim planom za zajedničko rješavanje krize.
Za sada je izvjesno da se ona nalazi pod sve jačim pritiskom ne samo kod kuće, nego i unutar EU, gdje je optužuju za pretjeranu velikodušnost prema migrantima i traže zatvaranje granica.
Ovo je došlo do izražaja i prilikom sastanka lidera Evropske narodne stranke (EPP), najjače političke frakcije u Evropskom parlamentu, koja okuplja stranke desnog centra, u koje spada i partija koju predvodi Merkel.
Nekoliko lidera, uključujući Orbana, ali i njegove kolege iz takozvane Višegradske grupe (u kojoj su još i Češka, Slovačka i Poljska), tražili su da se migrantskoj krizi priđe kao prvenstveno bezbjednosnom problemu, kroz jačanje graničnih kontrola i stroge mjere prema azilantima.
Za takvu politiku u Madridu se založio i predsjednik Evropskog savjeta i bivši poljski premijer Donald Tusk, koji je rekao da evropske zemlje „ne mogu više da se pretvaraju da je veliki talas migranata nešto poželjno i da treba nastaviti sa politikom otvorenih granica”, čime je indirektno kritikovao njemačku kancelarku.
Posmatrači u Briselu primjećuju da je Junker sazivanjem vanrednog nedjeljnog samita gurnuo Tuska u stranu, jer je uobičajeno da samite saziva predsjednik Savjeta, a ne Komisije, što pojačava spekulacije o razdoru u samom vrhu EU.
Ukoliko Merkel uspije da na briselskom mini-samitu u nedjelju nametne svoju viziju zajedničkog regionalnog pristupa krizi, to će biti ključni korak i zajedničkoj evropskoj politici, ali važi i obrnuto: neuspjeh će najaviti nove svađe i podjele, ne samo na Zapadnom Balkanu, već u srcu Evrope.(Tanjug)
Merkelova: Važno je
brzo integrisati izbjeglice
BERLIN – Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da je veoma važno brzo integrisanje priliva izbjeglica u društvo i naglasila važnost zapošljavanja, obrazovanja i učenja njemačkog jezika.
Ona je u svom nedjeljnom obraćanju javnosti putem interneta navela da je Njemačka naučila lekciju iz šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je u tu zemlju stigao talas takozvanih gastarbajtera, prenijela je agencija AP.
Tada se mislilo da će se oni vratiti kući ali su, umjesto toga, mnogi ostali generacijama, podsjeća američka agencija.
Njemačka kancelarka je navela da bi manje obrazovane izbjeglice trebalo da prođu kroz obuku kako bi lakše našli radna mjesta i da bi djeca ubrzo trebalo da krenu u školu.
Merkelova je takođe predložila uvođenje kursa integracije u trajanju od 600 časova, koji bi pomogao izbjeglicama da steknu znanje iz jezika i kulture, a mogao bi da počne i prije nego što im se zvanično odobri azil.
Njemačka je istovremeno uvela propis o brzoj deportaciji migranata koji ne ispunjavaju uslove za dodjelu azila.
(Tanjug)
Na austrijskoj granici probili ogradu
Izbjeglice su ponovo probile ograde na austrijsko-slovenačkoj granici, zbog čega su čuvari reda privremeno odustali od registracije.
Policija navodi da probijanje ograda od strane hiljada ljudi može da se spriječi samo masivnom primjenom mjera prinude. Primjena nasilja u poslednjoj situaciji nije, međutim, bila moguća jer je među izbjeglicama bilo više žena i djece, pa bi povrede bile izvjesne.
Portparol policije Leo Jozefus podsjeća da postoji obaveza registracije, ali da pod aktuelnim okolnostima to nije moguće.(RTS)
Njemačka vraća migrante
Njemačka od juče, najprije civilnim, a zatim i vojnim avionima, u njihove matične zemlje vraća migrante koji ne zadovoljavaju uslove za azil, prenosi agencija Hina.
Deportacija lažnih izbjeglica krenula je sedam dana prije predviđenog roka jer je Bundestag izglasao novi zakon o azilu koji je trebalo da počne da važi od 1. novembra, ali je zbog invazije migranata njegova primjena počela sedam dana ranije, javljaju njemački mediji.
Prvi će kućama biti vraćeni migranti iz Albanije, Srbije, Makedonije i s Kosova, kojih je više od 100.000 tražilo azil u Njemačkoj.(RTS)
Milanović u Briselu neće preuzimati obaveze za Hrvatsku
Hrvatski premijer Zoran Milanović nazvao je neozbiljnim i potpuno nerealnim nacrt dokumenta pripremljenog za sastanak zemalja EU o izbjegličkoj krizi i rekao da neće preuzimati nikakve obaveze za Hrvatsku.
Zoran Milanović je u Jastrebarskom novinarima potvrdio da je video-nacrt dokumenta, po kojem države na „balkanskoj ruti” više ne bi smjele bez dogovora sa susjedima dopremati izbjeglice i migrante na susjedne granice, no uvjeren je da se takav dokument neće prihvatiti.
Hrvatski premijer od EU očekuje da problem riješi tamo gdje je i nastao, na granici između Turske i Grčke, prenijela je Hina.
„Sve ovo drugo je gubljenje vremena”, kazao je Milanović i ocijenio da je zaustavljanje izbjegličkog talasa na grčko–turskoj granici jedino realno rješenje.
Premijer Milanović je naglasio da danas u Briselu neće preuzimati nikakve obaveze za Hrvatsku i ponovio da Hrvatska neće postati hot spot.(RTS)