Desetine hiljada ljudi napustilo je domove oko Alepa zbog bombardovanja i napada koje izvode snage sirijske vlade i njeni saveznici. Stotine hiljada ljudi ostalo je u gradovima sa neizvjesnom sudbinom. Za nekoliko nedjelja ratište u Siriji se transformisalo, balans snaga se promijenio a izgledi za mirovne pregovore, koji su svakako bili mali, nestali su. Na tursku granicu dolaze novi talasi izbjeglica.
Prošle nedjelje snage Bašara el Asada, podržane iranskim i libanskim šiitskim milicijama, prekinule su put od Alepa do turske granice, što je glavni koridor kojim su se pobunjenici snabdijevali. Sirijska opservatorija za ljudska prava izvještava da je u nedjelju nekoliko sela u okolini Alepa bilo na meti vazdušnih napada.
Odlučujuća bitka za Alep, koji je bio najveći sirijski grad prije rata, djeluje neizbježno. Asadove snage i saveznici, podržani ruskim bombarderima, stežu obruč oko istočnog dijela grada, koji i dalje drži koalicija pobunjeničkih grupa. Procjenjuje se da tamo ima oko 320.000 ljudi.
Osim humanitarne katastrofe, najnoviji događaji u Alepu simbolišu transformaciju sirijskog ratišta otkad Asadove snage, Iran i Rusija djeluju zajedno.
Tokom većeg dijela 2015. godine, Asadove snage su dejlovale defanzivno, dok su pobunjeničke grupe prezule gradove Idlib, okolinu Alepa i počele da napadaju vladine snage u Latakiji.
Da Rusija nije počela vojnu intervenciju u septembru, vjerovatno bi vladine snage posustale. Međutim, Rusija i Iran su podržali Asada i preokrenuli situaciju. Alep ima veoma važnu ulogu.
„Ako djelovi grada koje drže pobunjenici padnu, to će biti važna pobjeda za Asada i najveći poraz pobunjenika od početka protesta 2011. godine”, kaže Emil Hokajem iz Forin polisija.
Institut za proučavanje rata navodi da bi uspješna ofanziva vladinih snaga oko Alepa ugrozila moral opozicije i izazvala turske strateške ambicije.
Zbog toga su pobunjeničke grupe zatražile pomoć u odbrani grada. Pobunjeničke frakcije objavljuju saveze kako bi pružile jači, kolektivni otpor. Jedna od najvažnijih grupa Ahrar el Šam za vikend je objavila: „Pružamo ruke svim frakcijama sirijske revolucije i izražavamo spremnost na ujedinjenje”.
Ipak, ni čvrsto ujedinjeni, pobunjenici ne mogu da obore avione i nemaju tenkove T-90.
Od kada je Rusija počela vazdušnu kampanju, većina napada bila je na gradove koje drže pobunjenici. Neki komandanti vjeruju da Asad i Rusija žele da primoraju Zapad da bira između Islamske države i Asada.
Za sada, ID čeka rezultat bitke za Alep. Sirijski Kurdi, čiji odnos sa Asadom se može opisati kao ambivalentan, takođe pomno prate situaciju.
Sudeći prema nekim analitičarima, napredak vladinih snaga u Siriji samo će radikalizovati ono što ostane od pobunjeničkih grupa.
Hokajem navodi da bi mogao da se pojavi osjećaj izdaje kod pobunjenika.
Prošlog mjeseca, Osama abu Zeid, zvaničnik Slobodne sirijske armije, žalio se da SAD polako napuštaju neutralnu poziciju i da postaju partner u zločinu tako što dozvoljavaju Asadu i saveznicima da ubijaju Sirijce.
Neke pobunjeničke grupe, kao i turski zvaničnici, optužuju Vašington za neuspjeh u uspostavljanju mira u Siriji. I u Vašingtonu se mogu čuti slični glasovi.
UN procjenjuju da je 40.000 ljudi već napustilo Alep otkad su počele najnovije borbe. Turska, koja već ima 2,5 miliona izbjeglica na svojoj teritoriji, kaže da su njeni kapaciteti blizu popunjenosti.
Glavnim saveznicima pobunjenika na sejverozapadu Sirije, Turskoj, Saudijskoj Arabiji i Kataru, ponestaje opcija. Mogli bi da pošalju oružje u Idlib, ali ta provincija je u velikoj mjeri pod kontrolom Nusra fronta.
Fabris Balanše iz vašingtonskog instituta spekuliše da bi oni mogli da podrže osnivanje neke nove pobunjeničke grupe ili da pošalju PVO sisteme određenim brigadama, kao i da otvore novi front na sjeveru Libana.
„Pitanje je da li Rijad i Ankara imaju volje da se upuste u tako opasne akcije”, kaže Balanše.
Teško je naći bilo koga ko vjeruje da će se situacija u Siriji poboljšati, a analitičari uglavnom smatraju da će postati još gora.
(RTS)
Merkelova šokirana patnjama civila
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da ne samo što je zapanjena već je i šokirana zbog patnji civila u Siriji koji bježe iz Alepa.
„Sada smo, u poslednjih nekoliko dana, ne samo zapanjeni već i šokirani zbog patnji na desetine hiljada ljudi koji su izloženi bombaškim napadima, kao i bombardovanju od strane Rusije”, rekla je Merkelova u Ankari na konferenciji za novinare.
Dodala je da je teško da se održe mirovni pregovori pod takvim uslovima, ističući da takva situacija mora da bude brzo okončana, prenijela je agencija AP.
Turski premijer Ahmet Davutoglu rekao je da će Turska primiti skoro 30.000 ljudi koji su izbjegli iz Sirije i gomilaju se na granici, „kada to bude bilo potrebno”, ističući da se ne može očekivati da Ankara sama ponese izbjeglički teret.
Najnoviji razvoj situacije u Siriji je pokušaj da se izvrši pritisak na Tursku i Evropu kada su u pitanju migranti, rekao je Davutoglu na zajedničkoj konferenciji za novinare sa njemačkom kancelarkom.
U Turskoj je dosad utočište našlo 2,2 miliona Sirijaca, napomenuo je Rojters.
Turska i Njemačka su se dogovorile o nizu koraka za zaustavljanje priliva izbjeglica iz Sirije, uključujući i diplomatsku inicijativu za obustavljanje napada na Alep, dodao je Davutoglu.(RTS)