VAŠINGTON – Republikanski pretendent za predsjedničku nominaciju u SAD Donald Tramp i njegova demokratska rivalka Hilari Klinton izbili su, svako u svom taboru, kao ubjedljivi favoriti tokom „Super utorka”, najvažnijeg dana preliminarnih izbora, kada se istovremeno glasalo u 12 američkih država i jednoj teritoriji.
Prema projekcijama medija, Tramp je na unutarstranačkim izborima pobijedio svoje republikanske rivale u sedam država od onih duboko na jugu do Masačusetsa na sjeveru, čime je dobio dodatan zamah poslije prošlomjesečnog glasanja, kada je pobijedio u tri od četiri države u kojima se održavaju prvi preliminarni izbori, prenosi Rojters.
I pobjeda Klintonove koja je juče iza sebe ostavila svog glavnog takmaca Bernija Sandersa u sedam od 11 država na unutarstraničkim izborima, bila je ubjedljiva, mada i predvidljiva u državama poput Arkanzasa, gdje su ona i njen suprug Bil Klinton počeli političku karijeru.
Njihovi rivali zasad najavljuju istrajnu borbu.
Trampov republikanski rivali Ted Kruz, senator iz Teksasa, koji je pobijedio u Teksasu i susednoj Oklahomi i Marko Rubio, senator sa Floride, koji je prema predviđanjima pobijedio u Minesoti, izrazili su odlučnost da ostanu u trci.
Glavni takmac Klintonove, Berni Sanders, demokratski socijalista iz Vermonta, koji je pobijedio u Vermontu, Koloradu, Minesoti i Oklahomi takođe je obećao da će nastaviti da se bori za nominaciju u preostalih 35 država, u kojima tek treba da se održi glasanje.
Rojters ocjenjuje da su Tramp i Hilari Klinton sada pod pritiskom da pokažu da mogu da ujedine birače, svako u svojoj stranci, i izbjegnu podjele koje bi im mogle nanijeti štetu na izborima za predsjednika SAD 8. novembra.
Do sada se vjerovalo da bi nominacija Trampa za republikanskog kandidata bila pravi dobitak za Hilari Klinton i donijela joj sigurnu pobjedu na predsjedničkim izborima, ali samouvjereni, bučni i često nevaspitani milijarder je konstanto prevazilazio očekivanja, tako da ništa nije izvjesno.
Na prvi pogled, iskustvo i temperament bivše državne sekretarke, sentaroke i prve dame su dovoljni da nadjača politički neoprobanog i kontroverznog milijardera koji tek treba da osmisli i predstavi politiku po mnogim pitanjima.
Prema nedavnoj anketi CNN, Klintonova vodi u odnosu na Trampa sa 54 naspram 44 procenata među registrovanim biračima, a sličan rezultat su davale i druge ankete.
Međutim, pobjeda Klintonove „nije sigurna stvar”, ocijenio je Norman Ornstajn iz konzervativnog Američkog enterprajz instituta.
„Podjele u Republikanskoj stranici idu naruku demokratama, ali to ne znači da će Tramp, ako bude nominovan, sigurno izgubiti”, ocijenio je on.
Tramp je privukao pristalice „politički nekorektnim” izjavama o imigrantima i trgovini, ali je podijelio stranku svojim neprijateljskim stavovima – nazvao je neke Meksikance silovateljima, tražio je zabranu ulaska muslimana u SAD, ismijevao žene i invalide, što se sve nije dopalo republikanskom establišmentu.
Mnogi eksperti su vjerovali da će mu te uvrede, pretjerivanja i provokacije naškoditi u novembru, ali 69. devetogodišnji tajkun izgleda djeluje u nekoj paralelnoj stvarnosti koja nije ograničena tradicionalnim političkim pravilima, ocjenjuje AFP, navodeći da ovim izborima dominira polemika za i protiv establišmenta.
Bes i zamor velikog broja birača prema establišmentu u prestonici idu naruku Trampu kao austajderu, koji već mjesecima „gura prst u oko” Vašingtona.
Za razliku od njega, Klintonova je oličenje estabilšmenta, i kao kandidat dobija loše ocjene kada je riječ o poštenju i povjerenju koje u nju imaju birači.
Ipak, demokratski stratezi se nadaju da će „katastrofa” koju predstavlja Tramp dati energiju demokratskim i neopredijeljenim biračima da izađu i glasaju kako on ne bi došao na vlast.
Donald Tramp će biti najveća motivacija za biračku bazu, ocijenio je za CNN Bakari Selers, bivši poslanik iz Demokratske stranke u Južnoj Karolini.
„Dugo nismo imali tako dobar podsticaj za Afro-američke i Hispano birače da izađu i glasaju za demokratskog kandidata”, smatra on.
(Tanjug)
Kruz ipak može da se kandiduje za predsjednika SAD
VAŠINGTON – Američki sud danas je odbacio tvrdnje da senator iz Teksasa Ted Kruz, koji se bori za republikansku kandidaturu za predsjednika SAD, nema pravo da bude biran na taj položaj zbog toga što je rođen u Kanadi.
Kako prenosi AP, sudija okružnog suda Morin Vord Kirbi odbacila je taj slučaj iz tehničkih razloga.
Ona je navela da advokat iz Čikaga Lorens Džojs, koji je podnio žalbu, nije dao primjerak tužbe Kruzu kao ni članovima državne izborne komisije u Ilinoisu, kako nalaže zakon u toj državi.
Džojs je, naime, predao primjerak žalbe samo advokatima Kruza i komisije.
On tvrdi da senator iz Teksasa ne može biti američki predsjednik jer nije rođen u SAD.
Kruz, kao i neki pravni eksperti, navode da on ima prava na to jer mu je majka američka državljanka. (Tanjug)