VAŠINGTON – U Sjedinjenim Američkim Državama će 8. novembra biti održani predsjednički izbori na kojima će se 225 miliona Amerikanaca sa pravom glasa odlučivati između demokratskog kandidata Hilari Klinton i republikanskog Donalda Trampa.
Medij ocjenjuju, pozivajući se na ankete, da izbori nikad nisu bili neizvjesniji, a najnovije istraživanje javnog mnjenja koje su sproveli „Vašington post” i TV stanica Ej-Bi-Si pokazuje da Hilari Klinton vodi za pet procentnih poena u odnosu na Trampa (48-43).
Odlazeći američki predsjednik Barak Obama pozvao je demokrate svih etničkih pripadnosti da izađu na izbore za 45. predsjednika SAD i daju glas Hilari Klinton, upozorivši da su na kocki sudbina Sjedinjenih Država i svijeta.
Na nedavnom skupu u Sjevernoj Karolini istakao je da je republikanski protivkandidat Donald Tramp prijetnja teško stečenim građanskim slobodama.
Predizbornu kampanju obilježila je bespoštedna borba dvoje kandidata i stalne međusobne optužbe za nesposobnost, ali i afera ponovnog otvaranja istraga FBI-ja protiv Klintonove zbog sporne upotrebe privatnog i-mejla u službene svrhe.
Kampanju su obilježile i Trampove sporne izjave o ženama, izbjeglicama, kao i skandal u vezi sa tim da li je izbjegavao plaćanje poreza, ali i tvrdnje da Rusija pokušava da utiče na ishod izbora.
Predizborna kampanja pomno je praćena širom svijeta, uključujući zemlje Balkana, koje najviše zanima šta će dolazak Klintonove ili Trampa na vlast značiti za ovaj region.
Američki ambasador u Srbiji Kajl Skat ističe da su SAD još zainteresovane za Balkan, njegovu stabilnost, budućnost i razvoj kao i za pomirenje između zemalja u ovom regionu i smatra da posle izbora neće biti promjena u politici SAD prema ovom regionu.
„Ta politika je bazirana na onome što je bilo prije četiri godine, prije deset godina – stabilnost, ekonomski rast, evroatlantske integracije za one koji ih hoće, evropske integracije za one koji hoće to, tako da neće biti promjena”, rekao je Skat.
On je, međutim, šaljivo primijetio da bi kandidatkinji demokrata očito bilo drago što Srbi nemaju pravo glasa na predsjedničkim izborima u SAD, nakon što je, tokom seminara na Kopaoniku, na njegovo pitanje za koga bi srpski studenti glasali kada bi mogli, većina podigla ruku za glas republikanskom kandidatu Donaldu Trampu.
„To je pravo svakog čovjeka da ima svoje mišljenje, ali na kraju krajeva samo Amerikanci glasaju i to će biti izbor Amerikanaca”, zaključio je Skat.
Inače, glasa se u jednom krugu u svakoj od 50 američkih saveznih država i gradu Vašingtonu.
Pobjeda u pojedinoj državi određuje kako će glasati članovi izbornog kolegijuma, tijela koje zapravo bira predsjednika SAD.
Kolegijum ima 538 članova. Savezne države su u izbornom kolegijumu zastupljene srazmjerno broju stanovnika.
Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38), Njujork i Florida (po 29).
Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delavera, Vajominga ili Montane imaju samo po tri elektora.
Članovi izbornog kolegijuma biraju predsjednika i potpredsjednika 19. decembra, ali to je uglavnom formalnost, prenose mediji.
Pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, apsolutnu većinu od 538.
Uz dva izuzetka u saveznim državama vlada načelo „pobjednik nosi sve” – kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, nezavisno kojom razlikom, osvaja sve njene elektore. Izuzeci su Nebraska i Mejn koji elektore dijele srazmjerno broju osvojenih glasova.
Taj sistem onemogućava kandidatima trećih stranaka da se domognu Bijele kuće.
Neke države tradicionalno glasaju za demokrate, druge su za republikance, zbog čega se kandidati u kampanjama fokusiraju na onih desetak država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu – među njima su najvažnije one sa najvećim brojem elektora poput Floride (29), Pensilvanije (20) i Ohaja (18).
Amerikanci 8. novembra biraju i novi saziv Predstavničkog doma Kongresa i trećinu saziva Senata.
Dvanaest od 50 američkih država u utorak će birati nove guvernere.(Tanjug)
Sklonjen s bine usred govora
Republikanskog kandidata za predsjednika SAD Donalda Trampa obezbjeđenje je privremeno sklonilo sa bine tokom predizbornog skupa u Navadi zbog lažne uzbune, do koje je došlo kada je neko u masi uzviknuo „pištolj”, posle čega je jedna osoba zadržana u pritvoru.
Do incidenta je došlo u gradu Rino nakon što je jedan muškarac iz gomile podigao transparent sa natpisom „Republikanci protiv Trampa”, prenosi Rojters.
Trampa su, potom, dvojica pripadnika obezbjeđenja uhvatili za ramena i odveli ga iza bine, dok su policajci izveli sa skupa sa rukama iza leđa muškarca iz gomile.
„Niko nije rekao da će nam biti lako. Nikada nas neće zaustaviti”, rekao je Tramp nakon što se vratio na binu.
U saopštenju tajne službe navodi se da nakon provjere uhapšenog i pretrage područja, nije pronađeno nikakvo oružje.
Muškarac Ostin Krit, koji je zadržan u pritvoru nakon incidenta, rekao je za televiziju KTVN-2 da je on pristalica Republikanske partije i da je na miting došao kako bi izrazio protivljenje Trampu. Izbori za predsjednika SAD zakazani su za 8. novembar.(RTS)
Gauk zabrinut ako pobijedi Tramp
BERLIN - Njemački predsjednik Joahim Gauk izrazio je zabrinutost zbog mogućnosti da u SAD pobijedi republikanski kandidat za Bijelu kuću Donald Trump, koga naziva „nepredvidljivim”.
On u intervjuu njemačkom magazinu „Špigel” ukazuje na opasnost od autokratije u SAD.
„Nismo u mogućnosti reći što bi mogli očekivati od Donalda Trumpa kao predsjednika i to za mene predstavlja problem, kao i za brojne osobe, kako u SAD tako i ovdje”, izjavio je Gauk za „Špigel”, prenosi Fena.
„Njegova nepredvidljivost” je razlog zabrinutosti, dodao je on.
„Zabrinut sam gledajući što se događa u Všingtonu”, kazao je njemački predsjednik čije su nadležnosti više počasne prirode ali čije se mišljenje poštuje u zemlji.
Gauk je izrazio nadu da će „američka demokratija nastaviti da funkcioniše”.(Tanjug)
Pens: Pravne opcije u slučaju spornog ishoda
VAŠINGTON - Republikanski potpredsjednički kandidat Majk Pens izjavio je juče da će tim Donalda Trampa prihvatiti „jasan ishod” predsjedničkih izbora u SAD, ali je dodao da, u slučaju spornih rezultata, svaka strana zadržava pravne opcije.
„U kampanji je jasno dato na znanje da će jasan ishod, očigledno, obje strane prihvatiti. Ali mislim i da su obje kampanje bile veoma jasne da u slučaju spornih rezultata, zadržavaju sva pravna sredstva”, rekao je Pens u intervjuu za „Foks njuz”.
Republikanski kandidat za predsjednika SAD Donald Tramp je ranije u nekoliko navrata iznosio sumnje u pošten ishod izbora, tvrdeći da predsjednička trka počinje da liči na „namještene izbore”. On je u poslednjoj televizijskoj debati sa kandidatkinjom demokrata Hilari Klinton odbio da odgovori na pitanje da li će prihvatiti rezultate izbora u slučaju da bude poražen.(Tanjug)