LONDON – Bivši šef NATO-a Anders Fog Rasmusen poručio je juče novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trampu da već u prvih 100 dana svog mandata mora djelovati protiv „ruske agresije”, ili će doživjeti „početak kraja” NATO-a.
Rasmusen, koji je od 2009. do 2014. godine bio generalni sekretar NATO-a, kaže da američki predsjednik mora pokazati snagu jer, kako je naveo, ruski predsjednik Vladimir Putin „poštuje samo čvrstu ruku”, prenosi „Dejli mejl”.
U mejlu upućenom preko Rasmusenove konsultantske firme Rasmusen Global, navodi se da su baltičke države i Ukrajina „bliski prijatelji SAD” i da treba podići vojne baze kako bi se one zaštitile.
Zanemarivanje tih zemalja moglo bi imati dalekosežne posledice i označiti „početak kraja” sistema zasnovanog na američkom vođstvu, istakao je Rasmusen.
U Kaliforniji je počela kampanja za organizovanje referenduma o izlasku te države iz SAD. Na društvenim mrežama su uvedeni „haštagovi”, a podršku daje i sajt na kojem stanovnici mogu da se upoznaju sa inicijativom za otcjepljenje.
Stanovnici Kalifornije namjeravaju da održe referendum o nezavisnosti putem takozvane građanske inicijative. Ukoliko odgovarajuću peticiju potpiše dovoljan broj registrovanih birača, pitanje o organizaciji plebiscita staviće se na glasački listić, javili su elektronski mediji.
Autori inicijative kažu da bi referendum mogao da bude održan u proljeće 2019. godine, ako bude prikupljen potreban broj potpisa.
Pristalice nezavisnosti ističu da Kalifornija zauzima šesto mjesto po obimu BDP-a u svijetu i nalazi se, između ostalog, ispred Francuske, a ima i veći broj stanovnika od, na primjer, Poljske.
Autori inicijative objašnjavaju potrebu za otcjepljenjem, između ostalog, i time što SAD troše novac poreznika za odbranu i oružane sukobe koji ne daju rezultata.
Inicijativa o nezavisnosti Kalifornije počela je da dobija na popularnosti nakon izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD.
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp, prema pisanju medija, „spustio je loptu” prema demonstrantima, koji već danima protestuju protiv njegovog izbora za predsjednika, prenosi Rojters.
Tramp je preko svog tviter naloga nekoliko puta komentarisao ulične proteste koji se održavaju u mnogim gradovima SAD.
On je najprije demonstrante optužio da su „profesionani demonstranti podstaknuti medijima”, da bi par sati kasnije ponovo pisao, ali njegova poruka je imala mnogo smireniji ton.
„Obožavam činjenicu da male grupe demonstranata imaju toliko strasti prema sopstvenoj zemlji. Zajedno ćemo pobijediti i biti ponosni”, napisao je Tramp u drugoj poruci posvećenoj protestima.
U nekoliko gradova SAD održavaju se uglavnom mirni protesti protiv izbora Trampa za 45. predsjednika države.
RTS-Tanjug
Posebne mjere bezbjednosti
NjUJORK – Oko Trampovog tornja na Menhetnu u Njujorku organizovane su specijalne mjere bezbjednosti koje će trajati do januara kada Donald Tramp preuzima dužnost, prenose mediji.
Oko zgrade su postavljene velike barikade i uspostavljena je zona zabranjenog letjenja.
Zona zabranjenog letjenja oko tornja uspostavljena je 9. novembra tako da nijedna letjelica neće smjeti da priđe tornju u radijusu od 3,21 kilometar sve do januara naredne godine.
Ispred samog ulaza parkirana je kolona šlepera napunjenih pijeskom koji predstavljaju barikadu duž Pete Avenije, između 56. i 57. ulice. Oni se tu nalaze od 7. novembra.
Trampov toranj visok je 202 metra, ima 58 spratova i ujedno je dom i radno mjesto budućeg američkog predsjednika Donalda Trampa.
Fokus na formiranju kabineta
Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će iskoristiti Dan veterana da se fokusira na zadatak i formira novu administraciju, koja će uskoro donositi „veoma važne” odluke.
„Naporan dan u Njujorku. Uskoro ćemo donositi veoma važne odluke”, napisao je Tramp na svom tviter nalogu, prenosi AFP.
Tramp ima još 70 dana da formira svoj kabinet, koji će imati 15 članova, a imena njegovih najbližih savjetnika već se pominju kao moguće opcije.
Guverner Nju Džersija Kris Kristi i bivši gradonačelnik Njujorka Rudi Đulijani pominju se kao glavni kandidati u trci za državnog tužioca.
Kao mogući ministar finansija pominje se generalini direktor banke JP Morgan Džejmi Dimon, dok se nagađa da će bivši portparol Bijele kuće Njut Gingrič biti šef osoblja.
Peticija za Klintonovu
Više od dva miliona ljudi potpisalo je za 24 časa onlajn peticiju kojom se od Elektorskog kolegijuma traži da za predsjednika SAD izabere Hilari Klinton, a ne Donalda Trampa, iako je on osvojio većinu elektorskih glasova.
U peticiji se navodi da Tramp nije pogodan za funkciju predsjednika SAD i da je opasan po zemlju, prenose američki mediji.
Hilari Klinton je, kako se dodaje, osvojila više glasova građana i treba da bude predsjednik.
„Jedini razlog Trampove pobjede jeste Elektorskii kolegijum. Ali Elektorski kolegijum može da preda Bijelu kuću drugom kandidatu. Zašto ne iskoristiti ovu najnedemokratskiju od naših istitucija kako bi se osigurao demokratski rezultat?”, navodi se u obrazloženju.
Potpisnici peticije takođe traže od pojedinih elektora da glasaju protiv svojih država i učine Klintonovu pobjednicom.
Kolegijum ima 538 članova, a Tramp je osvojio 290 elektorskih glasova.