Američki predsjednik Barak Obama prvi je predsjednik SAD koji je tokom svog mandata u Bijeloj kući posjetio Hirošimu. Uprkos izostanku izvinjenja, japanski građani i mediji uglavnom su zadovoljni njegovom posjetom. Mnogi analitičari u istočnoj Aziji ocjenjuju da izvinjenje predsjednika Obame ne bi odgovaralo, ne samo američkoj, već ni japanskoj vladi.
Američki predsjednik Barak Obama posjetio je japanski grad Hirošimu, gdje je položio vijenac na spomenik žrtvama atomskog bombardovanja i na kratko porazgovarao s predstavnicima udruženja građana koji su preživjeli to bombardovanje.
To je prvi put u istoriji da je taj grad, zbrisan eksplozijom uranijumske atomske bombe 6. avgusta 1945. godine, posjetio aktivni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, s obzirom na to da je bivši predsjednik Džimi Karter u Hirošimu otišao nakon završetka svog mandata, dok je pokojni predsjednik Ričard Nikson u njoj boravio prije stupanja na kormilo države.
Tokom boravka u Japanu, gdje je učestvovao u radu „Grupe 7”, organizacije najrazvijenijih zemalja svijeta, predsjednik Obama je izjavio novinarima da je cilj njegove posjete Hirošimi da „oda počast svima koji su izgubili život u Drugom svjetskom ratu, potvrdi zajedničku viziju o svijetu bez nuklearnog oružja i naglasi izuzetan savez (s Japanom) koji su izgradili tokom mnogo decenija”.
Politički komentatori u Aziji ocjenjuju da je posjeta Obame Hirošimi, pored demonstracije jedinstva i snage političkog i vojnog saveza SAD i Japana, motivisana i ličnom željom američkog predsjednika, kojem se bliži kraj mandata, da kroz niz posjeta bivšim neprijateljima – Kubi, Vijetnamu i Japanu, u svoju političku zaostavštinu unese element mirotvorstva.
U debatama prije i poslije Obamine posjete Hirošimi, nezaobilazna tema je izostanak izvinjenja za pogrom koji je zadesio taj lučki grad na zapadu Japana.
Američka administracija više nedjelja unaprijed stavila je do znanja medijima i javnosti da predsjednik Obama u Hirošimi neće uputiti izvinjenje ni žrtvama bombardovanja ni japanskoj državi.
Razlog za to je što bi takvo izvinjenje moglo da stvori utisak da američki lider sumnja u opravdanost upotrebe atomske bombe i dosadašnja zvanična tumačenja Vašingtona po kojima je bombardovanje Hirošime i Nagasakija bilo neophodno da bi se brzo okončao rat, odnosno, spriječile višemjesečne teške bitke u kojima bi nastradalo više ljudi nego što ih je poginulo u pomenuta dva grada.
Takođe, time bi se spriječila mogućnost da, usled odlaganja predaje Tokija, Crvena Armija, koja je napredovala sa sjevera, okupira znatan dio Japana i prouzrokuje njegovo cijepanje na dva dijela, kako se to desilo s Njemačkom.
Štaviše, izvinjenje bi moglo da bude shvaćeno i kao priznanje krivice za masovni zločin nad civilnim stanovništvom Hirošime i Nagasakija, što bi dalje moglo da ima velike političke i pravne reperkusije.
I dok su motivi američke strane za uzdržavanje od govora i izvinjenja jasni, politički komentatori u Japanu i Aziji listom tvrde da ni sama japanska vlada nije priželjkivala ništa više od simbolične posjete koja stranim faktorima, prije svega Kini i Sjevernoj Koreji, demonstrira zajedništvo između SAD i Japana.
Kako ističu, eventualno Obamino izvinjenje porodicama japanskih žrtava vjerovatno bi povuklo za sobom lavinu zahtjeva iz istočne i jugoistočne Azije da se japanski lider, na sličan način, na tlu na kojem su trupe bivše japanske carske armije počinile zločine protiv čovječnosti izvini tamošnjim žrtvama.
Eventualno Obamino izvinjenje takođe bi, smatraju analitičari u Japanu, dalo veliku snagu japanskim aktivistima koji se bore ne samo za ukidanje nuklearnog oružja već i potpuno odricanje od korišćenja nuklearne energije u mirnodopske svrhe, što bi dalje zakomplikovalo napore vlade premijera Abea da ponovo pokrene nuklearne reaktore širom zemlje kako bi stimulisala rast privrede i smanjila ogromne troškove za uvoz prirodnog gasa, uglja i nafte.
Zato su japanski političari, mediji, kao i sami lideri dviju zemalja, Obama i Abe, u svojim obraćanjima javnosti, uglavnom naglašavali idealistički element posjete Hirošimi – želju da se nekada u budućnosti stvori svijet bez nuklearnih bombi.
Interesantno je da pojedina istraživanja javnog mnjenja i svjedočenja građanja ukazuju na to da većina stanovnika Hirošime koji su preživjeli atomsko bombardovanje, od kojih su mnogi osakaćeni i izgubili članove porodice, sada, 71 godinu kasnije, ni ne traže od američkog predsjednika da se izvini. Naime, u japanskom narodu, postoji svijest o tome da, mada je nuklearni holokaust prouzrokovao neizrecive patnje, Japan jeste bio taj koji je prvi napao SAD u Perl Harburu, kao i da je japanska vojska sama bila odgovorna za velike zločine.
Više stanovnika Hirošime koji su preživjeli bombardovanje u danima pred Obamin dolazak izjavili su domaćim i stranim medijima da žele da američki predsjednik posjeti njihov grad, prije svega, da bi se iz prve ruke upoznao s gubitkom i patnjom koju je prouzrokovala nuklearna bomba i da bi to iskustvo potom pretočio u nastojanje da doprinese smanjenju količine nuklearnog oružja.
Prema njihovom mišljenju, da je bio istaknut zahtjev za izvinjenje, to bi Obamu vjerovatno prisililo da otkaže put u Hirošimu, čime bi bila izgubljena dragocjena prilika da se on izbliza upozna sa posledicama bombardovanja.(RTS)
Zadovoljstvo građana i medija u Japanu
U reakcijama nakon Obaminog govora u Memorijalnom parku mira, predstavnici Udruženja građana koji su preživjeli atomsko bombardovanje, sada u osmoj i devetoj deceniji života, izrazili su zadovoljstvo činjenicom da su nedavna posejta sekretara Džona Kerija i današnja posjeta predsjednika Obame Hirošimi ponovo skrenuli pažnju svjetske javnosti na njihovu patnju i na potrebu za ukidanjem nuklearnog oružja.
U prvim reagovanjima i japanski mediji izražavaju veliko zadovoljstvo činjenicom da je konačno ostvarena dugo priželjkivana posjeta jednog američkog predsjednika mjestu velikog stradanja japanskog naroda.
Naročito se ističe to što je Obamin govor bio duži nego što je najavljivano i to što je on atomsko bombardovanje u svom govoru u memorijalnom parku ocijenio „brutalnim završetkom rata”, što je, prema njima, primjetno drugačija ocjena od fraze „neophodno zlo”, koja se u prošlosti često mogla čuti u SAD.
Uprkos tome što je Obamin govor u kojem je pozivao na zajedničke napore za ukidanje nuklearnog oružja i istakao moralnu obavezu čovječanstva da se izbjegnu ratovi u budućnosti, bio apstraktan i neodređen, on je u japanskim medijima već okarakterisan kao jedan od najvažnijih govora u istoriji, koji će dugo biti upamćen.
(RTS)