Mjerenje prosječne brzine pražnjenja bešike i gotovo nemoguća procedura djelimičnog „otkuvavanja” jajeta, dva su istraživanja koja će biti krunisana ovogodišnjom Ig Nobelovom nagradom, prenosi B92 svjetske medije.
Ove nagrade dodijeljene na Harvardu, pandan su mnogo ozbiljnijim Nobelovim nagradama i posvećene su zabavnoj i pomalo smiješnoj strani nauke. Ig Nobelove nagrade pokrivaju vrlo neobične teme, poput one kako da izračunate statističku vjerovatnoću da će kriška pasti na namazanu stranu, ili koeficijent trenja kada se okliznete na koru od banane.
Ovogodišnji laureati Ig Nobela su istraživači Univerziteta u Kaliforniji, predvođeni Stivenom Kudlacekom, koji su uspjeli da kuvano jaje ponovo vrate u tečno stanje.
Istraživački rad podrazumijevao je razmotavanje proteina iz bjelanceta koji se zgrušavaju prilikom kuvanja, a naučnici ističu da ova tehnika može imati brojne industrijske primene. Naučnici „otkuvali” jaje - i to uopšte nije besmislica
Nagrada za fiziku biće uručena stručnjacima Tehnološkog univerziteta u Džordžiji koji su testirali koliko brzo sisari prazne bešiku. Došli su do rezultata od 21 sekunde. Oni kažu da ova studija može pomoći u dijagnostici urinarnih problema kod životinja, ali i inspirisati dizajniranje hidrodinamičnih sistema.
Nagradu za biologiju dobio je projekat Univerziteta u Čileu koji je uključivao kačenje vještačkih repova na piliće, kako bi se proučavao lokomotorni sistem kod živih potomaka dinosaurusa. Rad „Šetnja sa dinosaurusima: Pilići sa vještačkim repovima” objavljena je u stručnom časopisu „Plos One”. Pilići koji su odrastali sa vještačkim repovima pokazali su da su moderne ptice posledica evolucije pernatih dinosaurusa koji su iz uspravnog prešli u nešto pogrbljenije držanje.
Nagradu za književnost dobio je Mark Dingemanse i njegov tim sa Instituta „Maks Plank”, koji je istraživao da li se u svim jezicima svijeta pitanje može postaviti sa „A?”. Odgovor je navodno potvrdan, jer su „sličnosti u formi i funkciji u svim jezicima mnogo veće od onih koje bi bile pripisane slučajnosti”. Zaključili su da je „A?” rijedak primjer rječi koji označava isto za sve ljude svijeta.
Majkl Smit sa Kornel univerziteta u Njujorku dobio je nagradu za medicinu zbog svog rada o tome kako bol kao posledica uboda pčele može biti različitog intenziteta u zavisnosti od toga koji dio tijela je „povređen”. Dr Smit je u tu svrhu sam sebe podvrgao ubodima, pažljivo stavljajući pčele na 25 mjesta na tjelu i mjerio bol od svakog uboda na osnovu poređenja sa „internim standardom” – bolom od uboda u podlakticu. U otkriću koje će ući u anale nauke, zaključio je sledeće: „Tri najmanje bolna mjesta bili su teme, srednji prst na nozi i nadlaktica. Tri najbolnija su nozdrva, gornja usna i kožica na penisu”. Smit je svoju nagradu podijelio sa slovačkim naučnikom koji je želio da sazna koliko DNK možemo prenijeti strasnim poljupcem. Zajedno sa japanskim istraživačima, oni su provjeravali da li se alergijska reakcija može aktivirati ljubljenjem sa osobom u čijim je ustima neki alergen i u tu svrhu 30 parova ljubilo se punih 30 minuta. Otkrili su da ljubljenje može smanjiti reakciju organizma na alergotest na koži, što bi moglo da znači da je ljubljenje korisno za vas.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.