Putinov autoritet u poslednje vrijeme povećan je njegovom ulogom predvodnika globalne antiameričke koalicije. Pored jačanja nacionalne ekonomije i odbrambene moći, u planu njegovih budućih aktivnosti je i jačanje Evroazijske unije, kao pandan EU – obuzdavanje američke imperije, pogotovu u regionima gdje ima najveće interese (Biski istok), zaustavljanje širenja NATO-a i jačanje uloge Rusije, kao nezaobilaznog faktora u međunarodnim odnosima.
Kakav je Vladimir Putin izbliza imamo priliku da saznamo iz pera poznatog političkog anlitičara Miroslava Lazanskog:
„Prije svega, zrači neviđenom harizmom. Gleda vas očima koje pažljivo i trenutno procjenjuju sagovornika. Gleda vas analitički i izgleda da nikome odmah ne vjeruje sto posto… ima nešto i dječački i prijeteći hladno u očima. Inače je sasvim jednostavan u ponašanju, možda malo više uzdržan u odnosu na naše političare...”
Za vrijeme njegove posjete Srbiji, neki novinari su, pišući o Putinu kao državniku velikog autoriteta, zabilježili i neke pikanterije.
Tako je publicist Dragutin Minić Karlo napisao: „Putin je veliki prijatelj, ne toliko srpske politike, koliko srpskog naroda… Samo mu se jednog trenutka otelo: `Rusija ne trguje svojim prijateljima`.”
Bivši i poslednji lider Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov, odlazeći u Njemačku na proslavu 25. godišnjice pada Berlinskog zida je rekao agenciji AFP: „Putin je najbolji čovjek za zaštitu ruskih interesa”, a zatim je dodao „da je kriza u Ukrajini poslužila SAD kao izgovor za suprotstavljanje Rusiji.”
Vašington, kako je istakao Gorbačov, ima plan koji treba da im omogući da se svuda miješaju, bez obzira na okolnosti. Drugom prilikom, pri predstavljanju svoje knjige u Moskvi, Gorbačov je pozitivno ocijenio ulogu sadašnjeg predjednika Vladimira Putina u istoriji Rusije.
Putin je, kako je kazao Gorbačov, imao veliku ulogu u stabilizaciji situacije nakon što je Boris Jeljcin sišao sa vlasti, kada je glavni zadatak bio da se Rusija sačuva od raspada.
„Mislim da je Zapad prihvatio da je Krim dio Rusije. To je njeno dijete”, kazao je Gorbačov. Poluostrvo Krim je poklonio Ukrajini tadašnji generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov. Ta nepravda je ispravljena u martu prošle godine (2014), kada su građani Krima na referendumu izglasali da se pripoje Rusiji.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, poslije izbijanja ukrajinske krize, upozorila je Poljsku da bez Rusije nije moguće dugoročno održavati bezbjednost u Evropi i da se mora ostaviti prostor za dijalog s Moskovom.
„Svjesni smo da samo zajednički sa Rusijom možemo da održavamo bezbjednost u Evropi. Zato ekonomske sankcije nijesu same po sebi cilj, moramo da održavamo dijalog”, kazala je Angela Merkel.
U okviru NATO saveza i EU postoje zemlje koje su se eksponirale kao zagovornici uvođenja oštrijeg kursa prem Rusiji, u čemu najviše prednjače Poljska i Baltičke zemlje. One su svjesne snage Rusije i zbog toga traže adekvatniju zaštitu od strane Alijanse, prvenstveno od Amerike, kada je riječ o naoružanju, živoj sili i izgradnji antiraketnih štitova duž ruske granice.
Slovački diplomata Miroslav Lajčak je upozorio: „Rusija je suviše veliki globalni igrač da bi EU mogla da je ignoriše.”
On smatra da Evropa mora da potraži gdje je pogriješila u potezima prema Rusiji. „EU nije shvatila političku dimeniziju oko Ukrajine i nije bila u stanju da adekvatno reaguje ili prihvati da je Moskva uznemirena približavanjem zemalja istočnog partnerstva Uniji i da potpisivanje sporazuma o pridruživanju tumači kao prijetnju” , rekao je Lajčak.
Slovački diplomata, takođe je podsjetio da je „Rusija stalni član Savjeta bezbjednosti, koji učestvuje u rješavanju niza međunarodnih problema, kao što su oni u Avganistanu, Iranu, oni koji se tiču terorizma, razoružavanja…”
Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril, prilikom prošlogodišnje posjete Beogradu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi je rekao: „Rusija nije samo velika i moćna zemlja, već cijela civilizacija, koju njen narod mora biti sposoban da brani, ako je to potrebno”.
Boris Jeljcin, prvi ruski predsjednik, određujući Putina za svog naslednika, nije slutio da je pokrenuo novi tok istrorije. Na Zapadu su svjesni da je ponovo nastala velika i moćna Rusija, čiji se dometi snažno osjećaju na međunarodnoj političkoj sceni. Nijedno globalno niti regionalno pitanje na planeti ne može se riješiti bez učešća Rusije, pa ni pitanje ukrajinske krize. Respekt prema Rusiji s pravom mnogi vezuju za ličnost Vladimira Putina. Uvažavanje moći Rusije i izbor Putina za predsjednika idu ponekad toliko daleko da se svaki potez te zemlje na Zapadu tumači kao vojno agresivan. Tako je i izgradnja rusko-srpskog Centra za vanredne hunanitarne intervencije u Nišu, za Alijansu – ruska baza, velika opasnost i širenje i dominacija ruskog uticaja na Balkanu.
(Nastaviće se)
Piše: Dragiša DOŽIĆ