Ukupna finansijska podrška Evropske unije Crnoj Gori u periodu od 2014. do 2020. godine iznosiće indikativnih 324 miliona eura, saopšteno je iz Delegacije EU u Podgorici. Kako su naglasili, Evropska unija će kao podršku reformama u Crnoj Gori za period od 2014. do 2020. godine opredijeliti sredstva u indikativnom iznosu od 270,5 miliona eura kroz IPA dva okvir za obezbjeđivanje pretpristupne pomoći. Instrument pretpristupne pomoći (IPA) je fond EU za pomoć državama kandidatima i potencijalnim kandidatima za pristupanje Evropskoj uniji.
– Predviđeno je da se u projekte iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja uloži 52 miliona eura. Ista suma je predviđena i za oblast vladavine prava i zaštite temeljnih ljudskih prava – navedeno je u saopštenju Delegacije EU u Podgorici, na čijem je čelu amabasador Mitja Drobnič.
Prema saopštenju koje je juče dostavljeno „Danu”, nešto manje, to jest 47 miliona eura opredijeljeno je za projekte iz oblasti demokratije i upravljanja u Crnoj Gori, za prekograničnu saradnju 40 miliona, dok je za životnu sredinu i klimatske akcije, kako se navodi, predviđeno 38 miliona eura.
– Projekti iz oblasti saobraćaja mogu biti finansirani sa 32 miliona eura u navedenom periodu. Na projekte u oblasti konkurentnosti i inovacija Evropska unija će uložiti 21 milion eura, a na projekte iz oblasti obrazovanja, zapošljavanja i socijalnih politika 7 miliona više – naglašeno je u saopštenju.
Iz Delegacije u Podgorici objasnili su da je za instrument za civilno društvo opredijeljeno 14 miliona eura.
– U periodu od 2007. do 2013. godine Evropska unija izdvojila je 235 miliona eura za Crnu Goru kroz Instrument za pretpristupnu pomoć. Od 1996. do 2006. godine, kroz CARDS program, podrška Evropske unije Crnoj Gori iznosila je 277 miliona eura – navedeno je u saopštenju.
Prema Strateškom indikativnom dokumentu o planiranju IPA sredstava u Crnoj Gori do 2020. godine, ključna pitanja su borba protiv krijumčarenja droge, trgovine ljudima i pranja novca, a na konkretne rezultate u tim oblastima biće fokusirana pomoć iz evropskih fondova do 2020. godine. Kako se ukazuje u indikativnom strateškom dokumentu, koji definiše prioritete evropske pomoći u narednih pet godina, borba protiv organizovanog kriminala je jedan od glavnih izazova sa kojima se suočava Crna Gora.
Ističe se da Crna Gora treba dodatno da poboljša i ojača svoj pravni i institucionalni okvir za sprečavanje i suzbijanje korupcije i unaprijedi kapacitet za efikasno sprovođenje i praćenje svih mjera predviđenih u odgovarajućim strateškim dokumentima i akcionim planovima.
– Reforme u oblasti prevencije korupcije treba da budu fokusirane na uspostavljanje efikasnog sistema za sprečavanje sukoba interesa, kao i na kontrolu prijava imovine javnih funkcionera i finansiranja političkih stranaka – naveli su iz Evropske komisije.
Cilj je konkretna finansijska podrška Crnoj Gori na putu pristupanja EU. Kako se ukazuje, to prije svega podrazumijeva ostvarivanje političkih prioriteta, utvrđenih u okviru politike proširenja, u ključnim oblastima gdje je finansijska pomoć najkorisnija za državu da ispuni kriterijume za prijem.
M.V.
Pomoć u dvije faze
Kako je iz Brisela pojašnjeno, Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) predstavlja glavni finansijski instrument za pružanje podrške kandidatima i potencijalnim kandidatima u sprovođenju reformi sa ciljem članstva u EU. IPA jedan trajao je od 2007. do 2013. godine, a druga faza trajaće do 2020. godine.
Formira se Fond za Zapadni Balkan
Ministri vanjskih poslova zemalja regiona potpisali su juče u Pragu sporazum o osnivanju Fonda za Zapadni Balkan, čiji je cilj razvoj saradnje u oblasti kulture, nauke i istraživačkih projekata, kao i razmjene studenata, prekogranična saradnja i promovisanje turizma. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, ministar Igor Lukšić učestvovao je na sastanku Višegradske grupe i zemalja zapadnog Balkana. Domaćin sastanka bio je šef češke diplomatije Lubomir Zaoralek, a pored njegovih kolega iz Višegradske grupe i sa Zapadnog Balkana, učestvovali su i ministri spoljnih poslova Velike Britanije i Holandije, Filip Hamond i Frans Timermans.
–Države Višegradske četvorke pozdravile su politiku proširenja EU i ocijenile da su nedavno objavljeni izvještaji o napretku država pojedinačno objektivni i da ukazuju na napredak koji je postignut u prethodnom periodu – navodi se u saopštenju.
Zajednički je konstatovano da se u narednom periodu treba fokusirati na reforme koje se odnose na vladavinu prava, bolje ekonomsko upravljanje, poboljšanje konkurentnosti privrede i jačanje demokratskih institucija, uključujući profesionalizaciju javne uprave.
–Kada je u pitanju Crna Gora, ministri su pozdravili ostvareni napredak, koji je prepoznat u nedavno objavljenom izvještaju, i podsjetili na četiri otvorena poglavlja u ovoj godini. Ukazavši na komplementarnost evroatlantskog procesa i proširenja EU, na sastanku su pohvaljene reforme koje Vlada sprovodi na putu ka članstvu u NATO-u i izražena je snažna podrška u cilju dobijanja pozivnice za članstvo uoči ministarskog sastanka u decembru – navodi se u saopštenju.
V.R.