Evropska komisija (EK) nastavila je sa kritikama na račun netransparentnog trošenja novca iz budžeta Fonda za manjine, ističući da zakonodavstvo koje reguliše tu oblast treba mijenjati. Te kritike saopštene su u novom izvještaju o napretku Crne Gore u procesu pridruživanja EU.
Prema tom dokumentu, izmjene i dopune Zakona o manjinskim pravima i slobodama ostaju da bude usvojene.
– Amandmani treba da uklone mogući sukob interesa u postupcima za dodjelu i kontrolu sredstava za manjine. Postoji zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti i ukupnog institucionalnog kapaciteta u dodjeli i reviziji trošenja sredstava posvećenih manjinama, uprkos značajnim godišnjim sumama za tu namjenu – navela je Evropska komisija u najnovijem izvještaju koji je predstavljen u Briselu.
Kako je objašnjeno, u 2015. godini, savjeti manjina i manjinski fond primili su iz budžeta Crne Gore ukupno 1.318.000 eura.
– Kapacitet Ministarstva za ljudska i manjinska prava da nadgleda u suštini zakonitost rada savjeta nacionalnih manjina treba da bude značajno povećan – ocjenjuju iz Evropske komisije.
Da savjeti i fond netransparentno troše novac, upozoravala je u ranijim izvještajima i EK, dok je NVO sektor tvrdio da članovi Upravog odbora Fonda, koji su i čelnici savjeta, sebi dodjeljuju enormne sume iz državnog budžeta.
Kako je naveo koordinator Građanske alijanse Milan Radović, ta nevladina organizacija već duže vrijeme upozorava da postoje brutalne neregularnosti u funkcionisanju Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i konflikt interesa, a što su prepoznali Državna revizorska institucija, brojne međunarodne organizcije, NVO sektor. Kako smatra, sve se to godinama toleriše i tako je potrošeno više miliona eura.
– Ministarstvo je na našu inicijativu, koju je uvažio ombudsman i dalje je procesuirao, krenulo u izmjene Zakona o manjinskim pravima i slobodama – rekao je Radović.
On navodi da očigledno oni koji donose odluke, zarad mira u koalicionoj kući, dozvoljavaju brutalne neregularnosti, koje povrh svega finansiraju direktno nacionalističke
projekte.
– Očigledno je ovakvo stanje rezultat koalicionog dogovora, pa se zbog nedostatka političke volje ne ide ka tome da se rad Fonda uredi u skladu sa principima zakonitosti, transparentnosti i javnog interesa i u cilju podrške projektima koji vide Crnu Goru kao zemlju suživota i interkulturnog dijaloga – cijeni Radović.
Objašnjava da konflikt interesa predstavlja suštinu cijelog problema u funkcionisanju Fonda za manjine, gdje su oni koji odlučuju o sredstvima ujedno i korisnici tih sredstava.
– Nacionalni savjeti ne mogu i odlučivati i koristiti sredstva. Pozicija nacionalnih savjeta nije adekvatno riješena i kroz Fond se pokušao nadomjestiti taj nedostatak. Nažalost, to je u praksi proizvelo brojne probleme, zato što su savjeti prisvojili Fond kao svoj. Na taj način Fond je obesmišljen, a ogroman novac nije doprinosio razvoju i zaštiti manjinskih prava, odnosno veoma mali broj pojedinaca predstavnika manjina postali su korisnici Fonda nauštrb pripadnika manjinskih naroda – rekao je Radović.
M.V.
I „venecijanci” protiv
sukoba interesa
Venecijanska komisija, stručno tijelo Savjeta Evrope, navela je nedavno da bi odluke o tome ko će dobiti sredstva Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava trebalo da donosi komisija za procjenu, čiji bi članovi bili birani na javnom konkursu. U mišljenju o nacrtu zakona o manjinskim pravima i slobodama, koje je usvojeno krajem oktobra, Venecijanska komisija je navela da bi direktor Fonda trebalo da igra važniju ulogu u odlukama o dodjeli novca za projekte.